Ako ovako pijete kafu vaše srce je u opasnosti. O čemu je riječ pročitajte u nastavku teksta. Jutro za mnoge počinje isto. Otvaranje očiju, kratko protezanje i gotovo automatski pokret prema kuhinji. Zvuk kašičice u džezvi, lagano podizanje pjene i onaj poznati miris koji ispuni prostor. Kafa nije samo piće. Ona je navika, mali ritual koji nas smiruje i daje osjećaj normalnosti. Za neke je to trenutak tišine, za druge povod za razgovor. I baš zato rijetko ko razmišlja o tome šta se zapravo dešava u tijelu dok ispijamo omiljenu šoljicu.
Iako se kafa često povezuje s pozitivnim efektima, poput bolje koncentracije i osjećaja budnosti, postoje detalji koji se uporno zanemaruju. Način pripreme, količina i trenutak kada je pijemo mogu napraviti veliku razliku. Ono što mnogi smatraju „pravom kafom“, posebno na ovim prostorima, nije uvijek najbolji izbor za zdravlje srca.
-
Navika koja se prenosi s generacije na generacij
Na Balkanu se kafa ne pije usput. Ona se kuha polako, često jaka i gusta, s talogom na dnu. Takva kafa je simbol gostoprimstva i tradicije. U mnogim kućama smatra se nepristojnim ponuditi „slabu“ ili filtriranu kafu. Međutim, upravo u toj gustoj, nefiltriranoj verziji krije se problem o kojem se rijetko govori.
Zrna kafe prirodno sadrže masna jedinjenja koja se zovu kafestol i kahveol. Ta ulja nisu štetna sama po sebi, ali način na koji dospijevaju u organizam pravi razliku. Kod kafe pripremljene bez filtera, kao što je domaća ili turska kafa, ova jedinjenja prolaze direktno u napitak i završavaju u krvi.
-
Kako talog utiče na krvne sudove
Papirni filteri kod filter-kafe zadržavaju većinu ovih masnih supstanci. Kod tradicionalne kafe, filter ne postoji. To znači da svaka šoljica sadrži veću količinu kafestola i kahveola. Istraživanja su pokazala da redovno unošenje ovih supstanci može dovesti do povećanja LDL holesterola, poznatog kao loš holesterol, kao i triglicerida.
Povišene masnoće u krvi ne daju odmah jasne simptome. Upravo u tome leži opasnost. Godinama možete piti kafu na isti način, osjećati se dobro i ne primijetiti da se u pozadini polako stvara dodatno opterećenje za srce i krvne sudove. Srce tada mora jače da radi kako bi krv cirkulisala, što dugoročno povećava rizik od kardiovaskularnih problema.
-
Vrijeme ispijanja je jednako važno kao i način pripreme
Još jedna česta greška je ispijanje kafe odmah nakon buđenja, prije bilo kakvog obroka. Na prazan stomak, kafa može izazvati naglo lučenje kiseline i hormona stresa. To dovodi do ubrzanog rada srca i skokova krvnog pritiska, posebno kod osoba koje su već osjetljive ili imaju blago povišen pritisak.
Mnogi ovaj osjećaj pogrešno tumače kao „razbuđivanje“, iako je u pitanju stresna reakcija organizma. Vremenom, takva praksa može dodatno iscrpiti tijelo i poremetiti prirodni ritam hormona.
-
Male promjene koje čuvaju zdravlje
Nije potrebno potpuno izbaciti kafu iz svakodnevnog života. Suština je u prilagođavanju navika. Jedna od najjednostavnijih promjena je da se kafa ne pije do samog dna. Upravo se u talogu zadržava najveća koncentracija masnih jedinjenja. Ostavljanje posljednjeg gutljaja u šoljici može imati veći efekat nego što se čini.
Čaša vode uz kafu nije samo stvar kulture. Voda pomaže organizmu da se lakše izbori s kofeinom i smanjuje dehidrataciju, koja dodatno opterećuje srce. Takođe, nekoliko zalogaja hrane prije kafe može ublažiti negativan uticaj na želudac i nervni sistem.
-
Začini koji prave razliku
Dodavanje cimeta ili kardamoma u kafu nije samo pitanje ukusa. Ovi začini imaju sposobnost da stabilizuju nivo šećera u krvi i spriječe nagle energetske oscilacije. Kada nema naglog skoka energije, nema ni naglog pada, koji često tjera ljude da posegnu za još jednom šoljicom.
Manje šoljice, rjeđe pauze i svjesno ispijanje mogu promijeniti cijeli odnos prema kafi. Umjesto da bude automatska navika, ona postaje trenutak u kojem znate šta unosite u tijelo i kako to utiče na vas.
