Većina pojedinaca koristi cimet isključivo kao začin, često zanemarujući njegove brojne dodatne primjene. Osim svojih ljekovitih prednosti, cimet se može učinkovito koristiti u uređenju krajolika i vrtlarstvu tijekom procesa sadnje. Danas otkrivamo i kako.
- Uz sposobnost sprječavanja razmnožavanja plijesni i štetnika, cimet se pokazao vrlo učinkovitim u poticanju procesa ukorjenjivanja reznica. Uz to, drago nam je ponuditi zbirku najučinkovitijih tehnika koje koriste mljeveni cimet za pospješivanje rasta biljaka.
Iako cimet uživa veliku popularnost među pojedincima, nije privlačan za insekte. Prema tome, ako se u vašem vrtu otkriju mravi ili gusjenice, nema razloga za brigu; skromna primjena ovog začina uspješno će ih iskorijeniti. Kako bi se učinkovito upravljalo populacijom štetočina, sloj cimeta može se lako raširiti po tlu koje okružuje biljku ili na mjestima gdje se traži kontrola nepoželjnih insekata.
Ova metoda koja koristi cimet u prahu rješava različite probleme u vrtu. Rezultati ove primjene su izvanredni i postaju vidljivi u iznimno kratkom vremenskom roku. Osim toga, cimet u prahu služi kao prirodni fungicid. Cimet djeluje kao učinkovito sredstvo protiv gljivica, odvraća insekte, čuva sadnice i pomaže u zacjeljivanju manjih ozljeda.
Štoviše, potpuno je prirodan, potiče zdravlje i znatno je isplativiji od fungicida dostupnih na tržištu. Kako bi se uklonila plijesan koja se nalazi u tlu i na biljkama, cimet u prahu može se izravno nanijeti na zahvaćena područja, čime se učinkovito zaustavlja napredovanje ovog nepoželjnog problema.
- Nadalje, dovoljno je lagano posipanje supstrata cimetom da vratite vitalnost vašim biljkama i sadnicama. Pojava bolesti rasada ubraja se među najnepovoljnije posljedice kod uzgoja voća i povrća.
Kao posljedica takvih bolesti, klijanje povrća može biti otežano, što dovodi do izostanka zdravih i vizualno privlačnih plodova. Sjeme i sadnice podjednako mogu postati žrtve ovih bolesti, koje obuhvaćaju široku lepezu problema koji proizlaze iz različitih vrsta gljivica ili neadekvatnih uvjeta tla.
Kako biste ublažili negativne učinke, preporučljivo je ugraditi cimet u svoje redovno gnojivo ili ga primijeniti izravno u tlo u kojem se uzgajaju vaše biljke, bilo da su posađene ili presađene. Kada se koriste reznice za razmnožavanje biljaka, primjena kemikalija za poticanje ukorjenjivanja je nepotrebna; umjesto toga, reznicu možete jednostavno uroniti u mljeveni cimet, postaviti je unutar supstrata i pustiti da raste.
Očekuje se da će ovaj tretirani rez pokazati pojačani rast. Cimet predstavlja optimalno rješenje za vrtlare, pružajući proračunsku alternativu skupim komercijalnim proizvodima. Dok se pripremate za presađivanje u rano proljeće, važno je zapamtiti ovu iznimnu formulaciju, koja djeluje i kao snažan fungicid i kao pospješivač rasta.
- Potrebna je količina od pola litre vode i dvije tablete aspirina koje treba samljeti u fini prah. Dodatno je potrebna jedna žlica cimeta u prahu (10 grama) i Pelargonium zonale. Pomiješajte sve ove sastojke u zdjeli i ostavite smjesu da odstoji 12 sati.
Nakon tog vremena procijedite i prebacite tekućinu u zasebnu posudu. Zavojnice uronite u pripremljenu otopinu na dva sata. Ukoliko ima viška tekućine, preporučljivo je baciti je jer se njezina učinkovitost s vremenom smanjuje. U slučaju ozljede biljke koja rezultira ranom na površini, dovoljno je nanijeti mljeveni cimet na zahvaćeno mjesto; ovo djelovanje pomaže u sprječavanju infekcija, suzbijanju širenja bolesti i ubrzavanju procesa ozdravljenja.
BONUS TEKST
Nekada smatran hranom za manje imućne, kačamak doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo, sastavljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, obično se naziva kukuruzno brašno ili palenta.
Njegova priroda bez glutena čini kačamak ne samo izvrsnim izborom za doručak, već ga izdvaja i kao jednu od najzdravijih dostupnih opcija. Kukuruzna krupica obiluje esencijalnim nutrijentima, osiguravajući našem tijelu ključne vitamine uključujući A, E i nekoliko iz skupine B, kao i niz minerala.
- Kačamak je posebno poznat po visokom sadržaju esencijalnih minerala kao što su fosfor, cink, kalij, magnezij, mangan i selen. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze.
Zdravstvene dobrobiti ugljikohidrata i masti dobivenih iz kukuruznog brašna su vrijedne spomena, posebno u pogledu funkcije crijeva. Visok sadržaj vlakana, uz složene ugljikohidrate, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari apsorbiraju postupno, podupirući tako normalne probavne procese u crijevima.
