Ako podgrijavajte hranu vrijeme je da to prestanete. U nastavku teksta donosimo vam tri namirnice koje kada se podgrijavaju štete jetri. Podgrijavanje hrane mnogima je svakodnevna navika. Ostaci ručka često završe u frižideru kako bi se pojeli narednog dana. Takva praksa štedi vrijeme, novac i trud oko kuhanja. Ipak, rijetko se razmišlja o tome kako ponovna termička obrada utiče na sastav određenih namirnica. Neke vrste hrane mogu promijeniti svoj hemijski sastav nakon stajanja i ponovnog zagrijavanja, a to može imati negativan uticaj na organizam. Posebno se ističe opterećenje jetre, organa koji ima ključnu ulogu u detoksikaciji tijela.
Mnogi ljudi vjeruju da je svaka hrana sigurna ako se samo dobro podgrije. U stvarnosti, problem često nastaje mnogo ranije – tokom hlađenja i čuvanja obroka. Ako se hrana predugo drži na sobnoj temperaturi, bakterije mogu početi da se razmnožavaju. Kada se takva hrana kasnije podgrije, određeni toksini mogu ostati prisutni i završiti u organizmu. Jetra tada mora dodatno raditi kako bi ih neutralisala. Dugoročno, to može predstavljati dodatni stres za ovaj važan organ.
U nastavku su neki primjeri hrane kod koje je posebno važno obratiti pažnju na način čuvanja i podgrijavanja.
-
Promjene u sastavu hrane tokom ponovnog zagrijavanja
Kada se jelo prvi put skuha, toplota uništava veliki broj mikroorganizama i čini namirnice sigurnim za konzumaciju. Međutim, nakon hlađenja situacija se mijenja. Bakterije iz okoline mogu dospjeti u hranu i početi se razmnožavati, posebno ako se jelo drži na sobnoj temperaturi duže vrijeme.
Osim bakterija, tokom stajanja mogu nastati i hemijske promjene u samim namirnicama. Proteini, nitrati i drugi prirodni sastojci mogu reagovati i stvarati nova jedinjenja. Kada se takva hrana ponovo zagrije, promjene mogu postati još izraženije. Zbog toga stručnjaci često savjetuju da se neka jela jedu svježa ili da se pravilno ohlade i čuvaju.
-
Zeleno lisnato povrće i nitrati
Lisnato povrće poput špinata, blitve i kelja bogato je prirodnim nitratima. U svježem obliku oni nisu opasni za zdravlje. Zapravo, takvo povrće sadrži mnogo vitamina, minerala i vlakana koji su važni za organizam.
Problem se može pojaviti kada pripremljeno jelo s ovim povrćem stoji duže vrijeme. Bakterije mogu pretvoriti nitrate u nitrite. Kada se takva hrana ponovo zagrijava, postoji mogućnost stvaranja dodatnih spojeva koji nisu poželjni za organizam.
Zbog toga mnogi nutricionisti preporučuju da se jela od špinata i sličnog povrća pripremaju u količini koja će se odmah pojesti. Ako ipak ostane hrane, najbolje ju je brzo ohladiti i čuvati u frižideru, a zatim konzumirati u što kraćem roku.
-
Pirinač i bakterijske spore
Pirinač je jedna od najčešćih namirnica koja ostaje nakon obroka. Mnogi ga bez razmišljanja podgriju sljedeći dan. Međutim, sirovi pirinač može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus. Ove spore ponekad mogu preživjeti proces kuhanja.
Ako kuhani pirinač ostane na sobnoj temperaturi duže vrijeme, spore se mogu aktivirati i početi proizvoditi toksine. Poseban problem je što se neki od tih toksina ne uništavaju običnim podgrijavanjem.
Zbog toga se preporučuje da se pirinač nakon kuhanja brzo ohladi i stavi u frižider. Idealno bi bilo da to bude u roku od jednog sata. Također je važno da se prije jela dobro zagrije dok ne postane potpuno vruć u svim dijelovima. Ipak, ni tada ga nije preporučljivo čuvati više dana.
-
Pečurke i osjetljivi proteini
Pečurke su nutritivno bogata namirnica, ali njihova struktura je prilično osjetljiva. Sadrže proteine koji se mogu brzo mijenjati nakon termičke obrade. Kada se skuhane gljive dugo čuvaju, posebno na sobnoj temperaturi, može doći do razgradnje tih proteina.
Takve promjene mogu uticati na probavu i izazvati nelagodu u stomaku kod nekih ljudi. Zato se preporučuje da se jela s pečurkama konzumiraju dok su svježa. Ako ostane hrane, najbolje ju je odmah ohladiti i čuvati u zatvorenoj posudi u frižideru.
Kod ponovnog zagrijavanja treba biti oprezan i zagrijati samo onu količinu koja će se pojesti. Tako se smanjuje potreba za višestrukim podgrijavanjem.
-
Važnost pravilnog hlađenja i čuvanja hrane
Veliki dio problema povezanih s podgrijavanjem hrane zapravo nastaje zbog pogrešnog načina čuvanja. Hrana koja se ostavi na stolu nekoliko sati nalazi se u takozvanoj temperaturnoj zoni pogodnoj za razvoj bakterija. U tom periodu mikroorganizmi se mogu brzo razmnožavati.
Zbog toga stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih pravila:
- Hranu treba staviti u frižider najkasnije dva sata nakon pripreme.
- Veće količine je bolje podijeliti u manje, plitke posude kako bi se brže ohladile.
- Podgrijavajte samo dio koji planirate pojesti.
- Temperatura frižidera treba biti oko četiri ili pet stepeni Celzijusa.
Još jedna česta greška je ponavljanje procesa zagrijavanja više puta. Svako novo hlađenje i podgrijavanje stvara dodatne uslove za promjene u sastavu hrane i rast bakterija.
-
Još nekoliko čestih dilema u kuhinji
Pitanje koje se često postavlja odnosi se na krompir. Ova namirnica se može podgrijavati, ali samo ako je pravilno ohlađena i čuvana u frižideru ubrzo nakon pripreme. Ako dugo stoji na sobnoj temperaturi, može doći do razvoja bakterija.
Pirinač se preporučuje čuvati u frižideru najviše jedan dan. Prije konzumacije treba ga dobro zagrijati kako bi temperatura bila visoka u cijelom jelu.
Kod jela poput sarme situacija je nešto drugačija. Kiseli kupus ima prirodnu kiselost koja može usporiti razvoj bakterija, pa takva jela često bolje podnose ponovno zagrijavanje. Ipak, i ovdje je bolje zagrijavati samo porciju koja će se odmah pojesti.
Pravilno rukovanje hranom ne zahtijeva mnogo truda, ali može značajno doprinijeti sigurnijoj ishrani i očuvanju kvaliteta obroka. Male promjene u kuhinji često čine veliku razliku kada je riječ o zdravlju i svakodnevnim navikama.
