Zaprška koja je zdravija i ne sadrži brašno. U nastavku teksta donosimo vam recept. Kada pomislimo na variva, čorbe i druga jela „na kašiku“, prva asocijacija je često klasična zaprška od brašna i ulja. Tako su kuhale naše bake, tako smo naučili i često ne razmišljamo da postoji drugačiji način. Ipak, sve više ljudi traži lakšu, zdraviju alternativu koja neće opteretiti stomak niti dodati nepotrebne kalorije obroku.
Zaprška napravljena bez brašna može biti jednako ukusna i gusta, ali mnogo lakša za varenje. Umjesto da jelo zgušnjavamo prženim brašnom, možemo iskoristiti ono što već imamo u šerpi – povrće, mahunarke ili žitarice. Na
Ovakav pristup posebno je dobar za svakodnevnu ishranu, jer pomaže da obrok ostane zasitan, ali ne težak. Razlika se osjeti već nakon prvog tanjira.
-
Zašto klasična zaprška može stvarati probleme
Tradicionalna zaprška pravi se tako što se brašno prži na ulju ili masti, a zatim dodaje u jelo kako bi ga zgusnulo. Iako daje lijepu boju i specifičnu aromu, ima i svoje mane.
Prije svega, dodaje prazne kalorije iz masti i rafinisanog brašna. Takva kombinacija može usporiti varenje i izazvati osjećaj težine nakon obroka. Kada se skrob iz brašna obavije masnoćom tokom prženja, organizmu je teže da ga razgradi. Kod osjetljivijih osoba to može dovesti do nadutosti, nelagodnosti ili čak probavnih smetnji.
Osim toga, jelo sa zaprškom često se sporije vari. Umjesto da nas lagano zasiti i da energiju, može izazvati pospanost i tromost. Zato mnogi, posebno oni sa osjetljivim želucem, traže alternativu koja će zadržati teksturu, ali ukloniti težinu.
-
Prirodno zgušnjavanje uz pomoć povrća
Jedan od najjednostavnijih trikova je da dio povrća ili mahunarki iz već kuhanog jela izvadite, izgnječite ili izmiksate, pa vratite nazad u šerpu. Ova metoda je idealna za variva od pasulja, leće ili slanutka. Dobijete kremastu teksturu bez ijedne kašike brašna.
Krompir i šargarepa su posebno zahvalni za ovu svrhu. Kada se dobro raskuhaju, dovoljno je da ih lagano usitnite viljuškom ili narendate direktno u jelo tokom kuhanja. Njihov prirodni skrob će zgusnuti čorbu, a ukus će ostati blag i prijatan.
Na ovaj način jelo postaje hranljivije, jer koristite cjelovite namirnice umjesto dodataka koji nemaju veliku nutritivnu vrijednost. Uz to, dobijate i više vlakana, vitamina i minerala.
-
Žitarice kao tihi saveznik u kuhinji
Osim povrća, odličan način za zgušnjavanje su i žitarice. Pirinač, ječam ili proso tokom kuhanja otpuštaju prirodnu sluz koja daje gustinu jelu. Dovoljno je dodati manju količinu i pustiti da se lagano kuha dok ne omekša.
Zobene pahuljice i mekinje takođe mogu poslužiti kao diskretan, ali efikasan zgušnjivač. Kada se raskuhaju, gotovo da se i ne primijete u teksturi, ali obogate obrok vlaknima. Vlakna su važna za dobru probavu i dugotrajan osjećaj sitosti, što znači da ćete biti zadovoljni manjom porcijom.
Ovakva jela su posebno pogodna tokom hladnijih dana, kada nam prijaju tople, guste čorbe koje griju i hrane, ali ne opterećuju organizam.
-
Grašak kao primjer hranljive osnove za varivo
Jedan od najboljih primjera jela koje se može pripremiti bez klasične zaprške je varivo od graška. Možda ste ga kao dijete izbjegavali, ali grašak je zapravo prava mala riznica hranljivih materija.
Jedna šolja kuhanog graška sadrži oko 8,5 grama proteina i oko 9 grama vlakana. To znači da može značajno doprinijeti osjećaju sitosti. Za razliku od nekih drugih priloga, grašak ne podiže naglo nivo šećera u krvi, jer kombinacija proteina i vlakana usporava apsorpciju ugljenih hidrata.
-
Snaga proteina i antioksidansa
Grašak je jedan od boljih biljnih izvora proteina. Proteini su važni za očuvanje mišićne mase, zdravlje kostiju i kontrolu apetita. Kada obrok sadrži dovoljno proteina, manja je vjerovatnoća da ćete ubrzo ogladniti.
Osim toga, grašak sadrži fenolna jedinjenja koja djeluju kao prirodni antioksidansi. Antioksidansi pomažu organizmu da se izbori sa oksidativnim stresom i štite ćelije od oštećenja. Redovna konzumacija namirnica bogatih antioksidansima povezuje se sa manjim rizikom od hroničnih bolesti.
-
Podrška srcu, probavi i stabilnom šećeru u krvi
Visok sadržaj vlakana u grašku doprinosi zdravlju probavnog sistema. Vlakna hrane dobre bakterije u crijevima i pomažu održavanju ravnoteže crijevne flore. To može smanjiti nadutost i poboljšati redovnost probave.
Minerali poput kalijuma, magnezijuma i kalcijuma podržavaju normalan krvni pritisak. U kombinaciji sa vitaminom C i drugim biljnim jedinjenjima, grašak postaje vrijedan saveznik u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, grašak pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi. Hrana koja se sporije razgrađuje daje ravnomjernu energiju i sprječava nagle padove koncentracije i snage.
Kada sve to uzmete u obzir, jasno je da najzdravija zaprška zapravo i nije zaprška u klasičnom smislu. To je pametan način da iskoristite prirodne sastojke, zgusnete jelo bez brašna i masti i pritom obogatite obrok hranljivim materijama. Takva jela su lagana, zasitna i prilagođena savremenom načinu ishrane u kojem se traži ravnoteža između ukusa i zdravlja.
