Povišeni holesterool u krvi može biti jako opasna ukoliko ne povedemo računa o svom zdravlju. Poznati kardiolog je gostujući u jednoj emisiji objasnio i zabludu koja je česta među pacijentima.
Dr. Ristić je artikulirao da razine kolesterola, zajedno s raznim drugim parametrima, variraju među pojedincima. Povišene razine kolesterola, krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi neki su od faktora rizika povezanih s kardiovaskularnim bolestima koje su primarni uzrok smrtnosti u Srbiji. Gost predavač bio je dr. Arsen Ristić, kardiolog, koji je pojasnio da razina kolesterola i drugi povezani parametri variraju među ljudima. “U domeni interneta, skale koje je uspostavilo Europsko kardiološko društvo, nazvane bodovi, omogućuju pojedincima da procijene svoje zdravlje u odnosu na faktore kao što su dob, spol i geografski položaj.
- Nažalost, Srbija se nalazi u regiji koju karakterizira značajno povišen kardiovaskularni rizik, što dovodi do uspostavljanja strožih parametarskih vrijednosti krvnog tlaka, kao što su prihvatljive ciljne vrijednosti, optimalne vrijednosti krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi za ljude s dijabetesom ili predijabetesom, ovisno o njihovom specifičnom riziku“, rekla je dr. Ristić. Objasnio je da referentne vrijednosti služe za označavanje kada se neka vrijednost smatra dijelom “normalne populacije”, ali je naglasio da ciljane vrijednosti imaju veći značaj, posebno u odnosu na štetni kolesterol (LDL).
“Ciljne vrijednosti variraju ovisno o ukupnom kardiovaskularnom riziku. Na primjer, osobe s poviješću srčanog ili moždanog udara trebale bi težiti razini LDL-a ispod 1,4. U takvim slučajevima, laboratorijski rezultati koji ukazuju na vrijednost nižu od referentnog raspona mogu izazvati uzbunu kod pacijenata, navodeći ih da se pitaju: ‘Ako je moja razina ovako niska, zašto bih trebao uzimati lijekove za kolesterol?”
“Nasuprot tome, ako postoji obiteljska povijest srčanog udara i osoba je imala povišene šećera u krvi dulje od deset godina, ciljna vrijednost LDL-a postavljena je ispod 1,8 Samo onima koji su kategorizirani kao niskorizični profili savjetuje se održavanje razine LDL-a od 2,4 ili niže, što je činjenica koja nije široko priznata”, zaključio je kardiolog.
Bonus tekst:
Kaša, koja se prije smatrala hranom za siromašne, doživljava preporod kao “čista” egzotična delicija. Obično se radi od žutog ili bijelog kukuruznog brašna, nadaleko je poznat kao kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak nije samo ukusna opcija za doručak, već se ističe i kao jedan od najzdravijih izbora koji su nam dostupni. Bogato esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzno brašno osigurava našem tijelu vitalne vitamine kao što su A, E i razni vitamini B skupine, zajedno s nizom minerala. Kaša se može pohvaliti značajnom koncentracijom fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena.
Točnije, sadrži otprilike 380 kalorija na 100 grama, uključujući 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva. Obilna količina vlakana u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari sporije apsorbiraju, čime se pospješuju normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog za konzumaciju kaše leži u njenim blagotvornim svojstvima, bez obzira na postojanje probavnih problema. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima koji su, uz hranjive biljne masti, ključni za poticanje učinkovite crijevne peristaltike. To pomaže spriječiti zatvor i regulirati probavu. Zbog svog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i dijetalnih vlakana, kukuruz je prihvaćen kao vrijedan izbor hrane za osobe s povišenom razinom kolesterola.
