Mnogo ljudi voli da piše o svojim životima na internetu bez da otkriju svoja imena i to je sada jako jako popularno. Danas vam otkrivamo jednu ispovijest koju sada svi čitaju.
Nakon što je moj suprug preminuo, postalo je potrebno da posložim njegove stvari. Tijekom procesa čišćenja njegovog vozila, otkrio sam daljinski upravljač za garažna vrata skriven u pretincu za rukavice. Bilo mi je čudno jer nismo imali garažu za koju je potreban daljinski. Odbacio sam stvar, smatrajući mogućim da se radi ili o propustu ili o predmetu koji je zaboravio vratiti. Međutim, moja je znatiželja ostala nepokolebljiva.
Jednog sam dana donio spontanu odluku da se kroz naše susjedstvo krećem pritiskom na gumb na daljinskom upravljaču. Na moje zaprepaštenje, na daljinu je otvorio garažu koja se nalazila na uglu ulice. Dok su se vrata postupno dizala, srce mi je lupalo. Unutra sam otkrio starinski automobil obavijen prašinom, uz nekoliko kutija nagomilanih u kutu.
- Kad sam otvorio jednu od kutija, očekivao sam da ću otkriti ili zastarjele alate ili zanemarene drangulije; međutim, ono što sam otkrila bilo je mnogo više zapanjujuće – brojna pisma, sva upućena mom mužu od nepoznate žene.
Ova pisma, koja su obuhvaćala nekoliko godina, sadržavala su intimne izvještaje o životu kojeg nisam bio svjestan. Dok sam čitala ta pisma, postalo je očito da je moj suprug održavao tajnu egzistenciju, onu koju je skrivao od mene svih ovih godina.
DODATNI TEKST
Dana 14. siječnja slavimo Mali Božić, dan koji je usklađen sa spomendanom svetog Vasilija Velikog. Ovaj praznik ima značajno značenje u pravoslavnoj tradiciji i služi kao podsjetnik da treba izbjegavati svađe i nesuglasice, jer se vjeruje da dugotrajni sukobi mogu rezultirati nesrećom tijekom cijele godine.
- Osobito u područjima bivše Jugoslavije ovaj je dan isprepleten običajima i vjerovanjima koji su kroz stoljeća postali sastavni dio kulturne baštine. Uz Mali Božić vežu se brojne narodne tradicije koje naglašavaju važnost opreza kako ne bi bili zavedeni ili prevareni.
Osim toga, u određenim područjima postoji vjerovanje da vremenski uvjeti 14. siječnja—kao što su snježne padaline ili oblačno nebo—mogu odražavati prirodu nadolazeće godine pojedinca. Ove tradicije daju ovom danu očaravajuću kvalitetu, pretvarajući ga u više od pukog vjerskog obreda; postaje prilika za duboko povezivanje s prirodom i baštinom.
Na primjer, u Hercegovini postoji običaj spaljivanja ostataka badnjaka, dok je u raznim srpskim krajevima običaj da se pravi poseban obredni kruh koji se naziva vasilica. Ove tradicije služe ne samo kao komponente vjerskih obreda, već i kao kulturne prakse koje se prenose kroz generacije, čime se čuvaju dugogodišnja narodna vjerovanja i običaji.
U bogoslužbenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve ovi su praznici označeni crvenim slovom, što ukazuje na njihov poseban značaj i obavezu za vjernike. Ovaj dan služi kao podsjetnik na značaj pročišćenja – fizičkog i duhovnog – blisko povezanog s religijskim tumačenjem obrezivanja, koje se smatra simbolom čišćenja od istočnog grijeha.
Sveti Bazilije Veliki stoji kao središnja osoba među crkvenim ocima, koji je svojim životom i doprinosom značajno utjecao na tijek kršćanske povijesti. Crkvena predaja kaže da je preminuo 379. godine u dobi od 50 godina. Za života je bio poznat po tome što je suživio s carem Konstantinom, prvim carem koji je službeno dao slobodu prakticiranja kršćanske vjere.
- Vasilije je bio istaknuti teolog i apologet čiji je duboki utjecaj oblikovao razvoj kršćanskog nauka i crkvene misli. Pripovijedanje o njegovom životu i učenju ima veliki značaj, jer vladika Nikolaj Velimirović u svojim spisima naglašava ključnu prirodu Vasilijevog posvećenja Kristu.
Prema kršćanskoj tradiciji, Krist je uzeo ljudski oblik i izdržao posljedice grijeha. Ovaj čin služi kao simbol spasenja čovječanstva i očišćenja duše, što čini temeljni princip Vasilijevog učenja. Služba Svetog Vasilija slavi se deset puta godišnje u liturgiji Srpske pravoslavne crkve.
Te prigode uključuju 1. siječnja, božićno bdijenje, Bogojavljenje i nedjelje tijekom cijele korizme, s izuzetkom Cvjetnice. Osim toga, njegove se službe obilježavaju na Veliki četvrtak i Veliku subotu, ističući značaj njegove duhovne ostavštine u životu Crkve. Sveti Bazilije je poznat po svojim teološkim spisima, od kojih su mnogi sačuvani i nastavljaju biti u središtu ispitivanja i rasprava unutar crkvenih zajednica.
Njegovo učenje, koje je doprinijelo razvoju kršćanskog nauka, imalo je dubok utjecaj na Srpsku pravoslavnu crkvu. Nadalje, njegov se spomendan obilježava 12. veljače (30. siječnja po julijanskom kalendaru), poklapajući se sa svetkovinom Sveta Tri Jerarha.
Obilježavanje Malog Božića i spomendan svetog Vasilija Velikog prožeti su dubokim vjerskim i kulturnim značenjem. Ovaj blagdan ne služi samo kao podsjetnik na duhovne vrijednosti i učenja svetog Vasilija, već nas također potiče na razmišljanje o tradicijama, obredima i vjerovanjima koja nas povezuju s našim povijesnim nasljeđem.
- Uzdržavanjem od sukoba, pokazivanjem obzira prema drugima i poštovanjem utvrđenih običaja i praksi, mogli bismo se naći na putu prema duhovnom čišćenju i unutarnjem miru, što je neophodno za uspješnu godinu koja dolazi.
