Dermatolog savjetuje kako da ga prepoznate karcinom koji pogađa svaku petu osobu. U nastavku teksta donosimo vam detalje. Iako mnogi misle da je rak kože bolest starijih ljudi koji se previše sunčaju, stvarnost je mnogo šira. Bazocelularni karcinom (BCC) danas se otkriva sve češće, i to ne samo kod osoba u poznim godinama, već i kod mlađih. Ovaj oblik raka kože najrasprostranjeniji je malignitet u svijetu, iako se o njemu malo govori. Svake godine dijagnostikuje se oko tri miliona novih slučajeva, dok u Srbiji i regionu ne postoje precizne statistike – ali dermatolozi bilježe jasan porast.
Prema riječima dr sci. med. Mirjane Popadić, dermatologa-onkologa, trend rasta oboljelih prisutan je širom svijeta, uz godišnji porast od tri do šest odsto. Procjenjuje se da će svaka peta osoba tokom života razviti neki oblik bazocelularnog karcinoma. Iako se ne smatra smrtonosnim, BCC nije bezopasan: ako se zanemari, može izazvati ozbiljno oštećenje tkiva i trajne estetske posljedice.
-
Kako prepoznati bazocelularni karcinom
Bazocelularni karcinom ima više kliničkih oblika, pa ga pacijenti često ne prepoznaju na vrijeme. Najčešće se pojavljuje kao mali, sjajni čvorić boje kože ili crvenkaste nijanse, kroz koji se vide sitni prošireni krvni sudovi – teleangiektazije. Na prvi pogled može djelovati bezazleno, poput obične bubuljice, ali razlika je u tome što ne prolazi.
U drugim slučajevima, BCC se manifestuje kao ranica koja stalno krvari, prekriva se krastom, pa ponovo otvara. Površinski oblik podsjeća na crvenkastu, ljuspastu fleku, obično na trupu, dok pigmentovani oblik može izgledati kao tamna mrlja slična melanomu. Zbog toga mnogi pogrešno misle da se radi o madežu ili alergijskoj reakciji.
„Svaka promjena na koži koja ne prolazi, posebno ranica koja stalno krvari ili krasta koja se obnavlja, zahtijeva pregled dermatologa“, ističe dr Popadić. Rano otkrivanje je presudno, jer što se tumor ranije ukloni, manja je vjerovatnoća za trajne posljedice.
-
Glavni uzrok: sunce koje ne zaboravlja
Najvažniji uzrok razvoja bazocelularnog karcinoma je dugotrajno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju, naročito UVB dijelu spektra. Sunčevi zraci oštećuju DNK ćelija kože, a ta oštećenja se s vremenom gomilaju.
Najugroženije su osobe svijetle puti, plavih očiju ili svijetle kose, koje lako dobijaju opekotine. Rizik je posebno visok kod onih koji su često izgorjeli na suncu tokom djetinjstva. U rizičnu grupu spadaju i pacijenti oslabljenog imuniteta – osobe koje su na imunosupresivnoj terapiji poslije transplantacije organa ili koje žive s HIV infekcijom.
Osim UV zračenja, faktori rizika uključuju i kontakt s arsenikom, izloženost zračenju, te rijetke genetske poremećaje poput Gorlin-Goltz sindroma. Sve to dodatno naglašava važnost redovne zaštite od sunca i svjesnosti o promjenama na koži.
-
Koliko je zapravo opasan?
Za razliku od drugih vrsta raka kože, bazocelularni karcinom gotovo nikada ne metastazira – manje od 0,1% slučajeva širi se na druge organe. Međutim, to ne znači da je bezopasan.
„Kada se zanemari, naročito ako se nalazi na licu, oko očiju, nosa ili ušiju, BCC može lokalno razarati tkivo. Ako raste dugo, može zahvatiti mišiće, nerve, pa čak i kost, što uzrokuje ozbiljne funkcionalne i estetske probleme“, upozorava dr Popadić. Upravo zato je rana dijagnoza ključna – što se tumor ranije otkrije, lakše se liječi i posljedice su minimalne.
-
Kako se postavlja dijagnoza
Prvi korak je pregled dermatologa uz dermatoskopski uvid u promjenu. Dermatoskop omogućava uvećani prikaz struktura ispod površine kože, što olakšava prepoznavanje karakterističnih znakova BCC-a. Ipak, konačna dijagnoza postavlja se histopatološkom analizom – uzimanjem uzorka tkiva (biopsijom) koji se zatim ispituje pod mikroskopom.
Na osnovu rezultata određuje se podtip tumora i plan liječenja. Ovaj jednostavan, ali precizan postupak omogućava da se bolest prepozna i zaustavi prije nego što napravi ozbiljniju štetu.
-
Mogućnosti liječenja
Liječenje bazocelularnog karcinoma zavisi od njegove veličine, lokacije i tipa. Najčešća metoda je hirurško uklanjanje tumora sa sigurnosnom marginom zdravog tkiva, kako bi se spriječilo vraćanje bolesti.
Za promjene na licu ili u estetski osjetljivim zonama koristi se Mohs mikrohirurgija – metoda kojom se tumor uklanja sloj po sloj, dok se svaki sloj odmah mikroskopski analizira. Na taj način se uklanja samo bolesno tkivo, a zdravo se maksimalno čuva.
Kod manjih, površinskih oblika moguća je primjena lokalnih krema s citostaticima, fotodinamske terapije, pa čak i krioterapije (zamrzavanje tečnim azotom). U slučajevima kada operacija nije moguća, kao alternativa se koristi radioterapija.
Prognoza je, prema riječima stručnjaka, izuzetno povoljna: uz pravovremenu intervenciju stopa izlječenja gotovo dostiže 100%.
-
Kako spriječiti bolest
Prevencija bazocelularnog karcinoma u najvećoj mjeri zavisi od pravilne zaštite od sunca. Preporučuje se izbjegavanje direktnog izlaganja između 11 i 17 časova, svakodnevna upotreba krema sa zaštitnim faktorom SPF 50 ili više, te nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočara.
Jednako važno je da svaka osoba povremeno pregleda sopstvenu kožu – posebno madeže, fleke ili ranice koje se ne povlače. Redovne kontrole kod dermatologa treba obaviti najmanje jednom godišnje, a češće ako postoji porodična sklonost ka karcinomu kože ili istorija čestih opekotina.
Bazocelularni karcinom ne boli, sporo raste, ali ne nestaje sam od sebe. Koža pamti svaki minut proveden na suncu bez zaštite – i svaku promjenu koja se ignoriše.
