Naše tijelo stalno šalje signale koji mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme, a prepoznavanje ovih znakova ključno je za održavanje dugoročnog zdravlja. Jedna od najozbiljnijih bolesti koje često ostaju neopažene do kasnijih stadija je rak jajnika, zbog čega je važno razumjeti simptome i potrebu za redovnim pregledima.
Rak jajnika predstavlja veliki izazov kako u Srbiji, tako i širom svijeta, uglavnom zbog visoke stope smrtnosti i odsutnosti jasnih ranih simptoma. Profesor Aleksandar Stefanović, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije, ukazao je u intervjuu za RTS da je jedan od glavnih problema nedostatak efikasnih metoda skrininga.
Za razliku od raka grlića maternice, gdje se Papa test koristi kao pouzdana tehnika probira, rak jajnika nema široko dostupne i precizne metode za rano otkrivanje. Liječnici danas koriste tradicionalne preglede, ultrazvuk, magnetsku rezonancu, PET skeniranje i tumorske markere, ali ni jedna od ovih opcija nije dovoljno osjetljiva da bi se bolest uočila u ranim fazama.
Zbog toga je ključno edukovati žene o važnosti rutinskih pregleda i pažljivom praćenju simptoma koji mogu biti upozorenje na ovu opasnu bolest. Iako su simptomi poput nadutosti, mučnine i štucanja često nespecifični i mogu ukazivati na druge manje ozbiljne stanja, dosljedna ginekološka procjena može pomoći u prepoznavanju promjena koje zahtijevaju daljnje ispitivanje.
- Kako bi se smanjila stopa smrtnosti od raka jajnika, potrebno je usmjeriti pažnju na edukaciju žena o važnosti redovitih pregleda i simptoma na koje treba obratiti pozornost.
Istraživanja i razvoj novih metoda za rano otkrivanje ključni su za poboljšanje ishoda liječenja. Također, pristup zdravstvenim uslugama i dijagnostičkim alatima mora biti dostupan svima kako bi se omogućilo brzo prepoznavanje bolesti.
Profesor Stefanović naglašava da su žene same odgovorne za svoje zdravlje i da bi morale aktivno sudjelovati u prevenciji i ranoj detekciji ovog raka kroz redovne posjete ginekologu i otvorenu komunikaciju sa svojim liječnicima. Samo uz zajednički napredak u edukaciji, istraživanju i pristupačnosti zdravstvenih usluga moguće je smanjiti utjecaj ove bolesti na globalnoj razini.
BONUS TEKST
Smokve, poznate još od vremena starog Egipta, Grčke i Rima, smatraju se simbolom plodnosti, obilja i mudrosti. Njihovo bogatstvo okusa i nutritivnih vrijednosti čini ih važnim elementom u ljudskoj prehrani i kulturnoj baštini.
Smokve su bile prisutne u mnogim legendama i mitovima, poput budističke priče o prosvjetljenju Budhe ispod smokve, ili rimskih vjerovanja da su afrodizijaci. Ovo voće bogato je vlaknima, vitaminima i mineralima, što ga čini izuzetno hranjivim. Konkretno, smokve sadrže kalij, koji je ključan za zdravlje srca i krvožilnog sustava, te vitamine K i B6, koji podržavaju zdravlje kostiju i funkciju mozga.
Jedenjem samo pet smokava srednje veličine osigurava se oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju kolesterola. Osim nutritivnih prednosti, smokve su bogate antioksidansima koji štite organizam od štetnih slobodnih radikala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti.
- U povijesnom kontekstu, smokve su imale značajan kulturni uticaj. Na primjer, u Grčkoj su bile posvećene Demetri, božici plodnosti i žetve, dok su u Indiji simbolizirale blagostanje i bile posvećene božanstvima.
Danas smokve igraju važnu ulogu u mediteranskoj kuhinji, od salata do slastica, a suhe smokve posebno su popularne zbog svoje dugotrajne konzervacije koja čuva njihove hranjive vrijednosti. U mnogim društvima smokve su postale “superhrana” zbog svojih brojnih zdravstvenih prednosti i kulturnog značaja. Ovo voće ne samo da hrani tijelo, nego i podsjeća na duboku vezu između prirode i ljudskog postojanja kroz povijest.
