Mnogi zimi pogrešno provjetravaju kuću. U nastavku teksta doznajze pravilan način provjetravanja. Tokom hladnih mjeseci mnogi ljudi pokušavaju da pronađu balans između topline u stanu i svježeg vazduha. Želja da se ne „zaguši“ prostor sasvim je razumljiva, ali način na koji se to radi često je pogrešan. Jedna od najčešćih zimskih navika jeste držanje prozora otvorenog „na kip“ satima, pa čak i cijeli dan. Iako se to smatra praktičnim rješenjem, takav način provjetravanja može ozbiljno da utiče na temperaturu u stanu, potrošnju energije i opšti osjećaj topline u prostoru.
Ljudi često vjeruju da je lagano otvoren prozor najbolji način da vazduh stalno cirkuliše, ali rijetko ko razmišlja o tome šta se u tom trenutku dešava sa zidovima, podovima i namještajem. Stan ne gubi samo vazduh, već i toplotu koja se dugo i skupo stvara.
-
Šta se zapravo dešava kada je prozor stalno otvoren
Kada je prozor neprestano malo otvoren, hladan spoljašnji vazduh neprimjetno, ali konstantno ulazi u prostor. Iako temperatura u sobi na prvi pogled možda ne djeluje dramatično niža, problem je mnogo dublji. Zidovi, podovi, plafoni i sav namještaj počinju postepeno da se hlade. To je proces koji traje satima i koji ljudi obično primijete tek kada zatvore prozor i shvate da im je i dalje hladno.
Materijali u stanu imaju sposobnost da „čuvaju“ toplotu. Kada se oni ohlade, gubi se akumulirana toplina, pa grijanje mora da radi znatno duže kako bi se sve ponovo zagrijalo. Upravo zbog toga se često stvara osjećaj da grijanje ne radi kako treba, iako je problem zapravo u načinu provjetravanja.
-
Hladni zidovi znače veće račune
Jedan od najčešćih odgovora na osjećaj hladnoće jeste pojačavanje grijanja. Termostat se podigne, radijatori rade jače, a računi za struju ili grijanje polako rastu. Međutim, grijanje tada ne zagrijava samo vazduh, već pokušava da nadoknadi toplotu koju su zidovi i namještaj izgubili tokom dugotrajnog provjetravanja.
To je kao da svaki put ponovo zagrijavate stan ispočetka. Umjesto da se održava stabilna temperatura, sistem grijanja stalno „juri“ izgubljenu energiju. Na duže staze to znači veće troškove i manju efikasnost, iako se mnogima čini da rade pravu stvar ostavljajući prozor odškrinut.
-
Brzo provjetravanje kao jednostavno rješenje
Mnogo efikasniji način je kratko, ali intenzivno provjetravanje. Umjesto da prozor stoji otvoren satima, dovoljno je da se na nekoliko minuta širom otvore prozori u jednoj ili više prostorija. Ako je moguće, napravi se promaja kako bi se vazduh brzo zamijenio.
Za to vrijeme svjež vazduh ulazi u stan, dok zidovi i namještaj nemaju dovoljno vremena da se ohlade. Nakon zatvaranja prozora, temperatura se vrlo brzo stabilizuje, a osjećaj svježine ostaje. Na ovaj način dobija se ono što je ljudima najvažnije: čist vazduh bez gubitka toplote.
-
Vlaga, kondenzacija i pogrešna uvjerenja
Zimi se često javlja problem kondenzacije na prozorima, naročito u kuhinjama i kupatilima. Mnogi vjeruju da stalno otvoren prozor rješava vlagu, ali u praksi to često ima suprotan efekat. Kada hladan vazduh stalno hladi iste površine, razlika u temperaturi postaje veća, pa se vlaga još lakše zadržava na staklima i zidovima.
Kratko i snažno provjetravanje efikasnije izbacuje vlagu napolje. Vlažan vazduh se brzo zamijeni suvim spoljašnjim vazduhom, a površine u stanu ostaju tople. Time se smanjuje rizik od buđi, neprijatnih mirisa i oštećenja zidova.
-
Zašto se kip-prozor teško izbacuje iz navike
Jedan od razloga zašto ljudi i dalje praktikuju ovaj način provjetravanja jeste navika. Kip-prozor djeluje bezazleno, ne zahtijeva razmišljanje i daje osjećaj da se stalno radi nešto korisno za zdravlje. Međutim, kada se sagleda šira slika, postaje jasno da ta navika više šteti nego koristi.
Promjena načina provjetravanja ne zahtijeva dodatni novac, niti posebne uređaje. Potrebno je samo malo drugačije razmišljanje i spremnost da se prozor otvori širom na nekoliko minuta, umjesto da cijeli dan ostane odškrinut. Na taj način stan ostaje topao, vazduh svjež, a grijanje radi onako kako je i zamišljeno.
