Moždani udar je stanje organizma koje jako čsto završi smrću a mnogi smatraju da on dolazi iznenada i bez upozorenja što nije u potpunosti tačno. Poznati doktor je objasnio na šta treba obratiti pažnju.
Ako niste upoznati s fibrilacijom atrija, utješite se spoznajom da niste jedini; usprkos tome, ključno je pozorno se baviti ovim tekstom, budući da je najmanje deset milijuna odraslih diljem Europe pogođeno ovim stanjem. Medicinski stručnjaci tvrde da će liječenje ove specifične vrste aritmije predstavljati još veće poteškoće u budućnosti, a projekcije pokazuju da bi se broj pacijenata do 2030. mogao povećati na 17 milijuna. Samo u Srbiji se procjenjuje da između 80.000 i 100.000 osoba živi s fibrilacijom atrija.
- Kao rezultat toga, ovo stanje ima potencijal izazvati značajne moždane udare, koji često dovode do dugotrajnih invaliditeta, dok su stope smrtnosti povezane s ovom specifičnom vrstom aritmije značajno porasle u posljednja dva desetljeća. Dr Dragan Simić, kardiolog Klinike za kardiologiju KCS-a, rasvjetljava prirodu fibrilacije atrija i tehnike koje se koriste za njeno otkrivanje. Dr. Simić navodi, „fibrilacija atrija je varijanta atrijalnog flatera koja se očituje kao nepravilan i za pacijenta uznemirujući rad srca. Fibrilacija atrija najčešća je od svih aritmija, koja pogađa značajnu populaciju.
Ovo stanje smanjuje učinkovitost srca, a nepravilan ritam prisutan u atriju povećava vjerojatnost krvnih ugrušaka, potencijalno dovodeći do moždanog udara. Naglašava se da fibrilacija atrija često djeluje kao sekundarna dijagnoza povezana s primarnim stanjima, uključujući kroničnu hipertenziju, anginu pektoris, zatajenje srca, dijabetes i opstruktivnu plućnu bolest. Manifestacija fibrilacije atrija ponekad može zakomplicirati ove osnovne bolesti.
Fibrilacija atrija često je povezana s nizom kardiovaskularnih bolesti i stanja, kao što su hipertenzija, smanjena funkcija srca i promjene u krvnim žilama srca, što može dovesti do toga da se u početku zanemari. Na primjer, od 18 pacijenata koji su se danas konzultirali sa mnom, kod deset je otkrivena fibrilacija atrija. U brojnim slučajevima, pojedinci su nesvjesni svog stanja, jer se ova bolest često pojavljuje bez vidljivih simptoma. Stoga se otkrivanje bolesti nameće kao ključni element.
Dr. Simić upozorava da znatan broj pacijenata pati od takozvane asimptomatske fibrilacije atrija, često bez ikakvog prepoznavanja nepravilnog srčanog ritma. Ti su pacijenti posebno izloženi riziku, jer moždani udar može biti prvi znak ove aritmije. Rješenje ovog problema leži u dosljednom praćenju. Korištenje EKG ili Holter monitora olakšava jednostavnu dijagnozu. Stoga je ključno za pojedince koji imaju nepravilne otkucaje srca, tremor, osjećaj drhtanja ili bilo koju vrstu aritmije da odmah potraže procjenu u najbližoj zdravstvenoj ustanovi za EKG ili Holter procjenu.
Za osobe u dobi od 60 i više godina preporučljivo je napraviti EKG i test opterećenja najmanje dva do tri puta godišnje, uz procjenu razine lipida. Za osobe mlađe od 60 godina EKG se preporučuje najmanje jednom godišnje. Fibrilacija atrija nudi nekoliko alternativnih mogućnosti liječenja, prvenstveno usmjerenih na ponovno uspostavljanje normalnog srčanog ritma, upravljanje otkucajima srca i sprječavanje razvoja krvnih ugrušaka ili tromba. Ako se pravilno liječi, ova aritmija obično ne napreduje do ozbiljnog stanja, što pojedincima omogućuje održavanje normalnog načina života.
Protokol liječenja uključuje davanje antiaritmika koji pomažu u vraćanju nepravilnog srčanog ritma u normalan sinusni ritam. Za sve bolesnike koji su barem jednom doživjeli fibrilaciju atrija ključno je koristiti antikoagulanse posebno za smanjenje rizika od moždanog udara. Postoji razlika između starijih i novijih lijekova; iako su stariji lijekovi široko dostupni i ekonomični, oni općenito pokazuju manju sigurnost i učinkovitost. Suprotno tome, noviji lijekovi se smatraju “zlatnim standardom” u liječenju pacijenata diljem Europe i dostupni su isključivo na recept.
