Kako se mart bliži kraju, proljeće je i službeno stiglo u naše krajeve. Trenutno se vrtlari bave pripremom svojih parcela za sadnju. Danas predstavljamo zbirku savjeta za uzgoj luka.
Tehnika predsadnje luka može se koristiti i tijekom jesenske i proljetne sezone. Ova metoda, koju je koristio moj djed, i dalje utječe na moje vrtlarske prakse. Namakanje luka u ovoj domaćoj otopini može povećati prinose usjeva, a istodobno nudi zaštitu od bolesti i štetnika koji bi mogli ugroziti njihov rast.
Izuzetna učinkovitost ovog pristupa prvenstveno se pripisuje antiseptičkim svojstvima soda vode u kombinaciji s temperaturom otopine. Preporučljivo je da voda bude gotovo vruća, idealno održavajući raspon temperature od 55 do 60 stupnjeva, iako je dopuštena minimalna temperatura od 45 stupnjeva.
- Ova tehnika nudi najpovoljnije iskustvo namakanja. Pomiješajte jednu čajnu žličicu sode bikarbone s jednom litrom zagrijane vode, pazeći da temperatura ostane između 45 i 60 stupnjeva Celzijusa. Trajanje namakanja treba odrediti na 30 minuta.
Kako biste izbjegli brzo hlađenje otopine, preporučljivo je pokriti spremnik poklopcem i izolirati ga starim pokrivačem. Prije namakanja luka, važno je ukloniti labave vanjske slojeve, a istovremeno zadržati cjelovitost unutarnjih dijelova. Nadalje, soda bikarbona djeluje na snižavanje pH razine tla.
Soda bikarbona može se koristiti kao zamjena za pepeo ili dolomitni prah u uzgoju luka. Preporučljivo je lagano posuti jamu za sadnju sodom bikarbonom prije nego što odmah nastavite s postupkom sadnje luka. Iako su moji uvidi u početnoj fazi, želio bih ponuditi daljnje preporuke za uzgoj luka kako bih osigurao obilan urod.
- Metoda koju predlažem za sadnju luka u redovima je metoda koju je koristila moja baka, a ja sam se vjerno pridržavao njezine tehnike. Tijekom godina sam uspješno uzgajao luk koristeći ovaj pristup.
Za pripremu sadnica potrebno je otopiti tri šalice soli u posudi od 10 litara napunjenoj vodom. Za optimalne rezultate bitno je pripremiti otopinu i ostaviti sve lukovice predviđene za sadnju da se namaču u njoj jedan do dva dana. Kako bi se rizik od izlijevanja vode i otopine soli sveo na najmanju moguću mjeru, preporučuje se nanošenje kuhinjske soli na tlo posipanjem ili posipanjem prije sadnje.
Ova metoda služi za obeshrabrivanje pojave lukove muhe i drugih štetnika tijekom vegetacije. Glavni cilj je sterilizirati tlo prije početka procesa sadnje. Dodatno, savjetuju se strategije usmjerene na pospješivanje rasta luka i jačanje njegove otpornosti. Seljani preporučuju uranjanje luka u 2% otopinu kalijevog permanganata na 10 do 20 minuta prije sadnje kao mjeru opreza protiv problema s nematodama.
Ova tehnika služi i za sterilizaciju sjemena i za njihovu zaštitu od bolesti koje se prenose tlom, a istovremeno pruža stimulirajući učinak. U nedostatku kalijevog permanganata, alternativni prijedlog je namakanje sjemena u vodi koja se održava na temperaturi od 20 do 25 °C prije sadnje.
- Kemijski spojevi koji se prirodno nalaze u sjemenkama povrća sprječavaju proces klijanja. Ipak, namakanjem sjemena te se tvari uklanjaju, što dovodi do bubrenja i brzog početka klijanja.
Preporuča se namakanje sjemena luka na 30 do 60 sati prije sadnje, nakon čega slijedi razdoblje sušenja od približno 1 sata. Per Češnjak, poznat po snažnom okusu i mirisu, ubraja se među najstarije ljekovite biljke i kroz povijest je igrao ključnu ulogu u globalnoj kulturi i tradiciji prirodnog liječenja.
Ova cijenjena biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak se proširio u raznim regijama diljem svijeta. Obiluje hranjivim tvarima, jača imunološki sustav i pruža brojne zdravstvene prednosti. Glavni aktivni spoj prisutan u češnjaku je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima.
- U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao značajnu vrijednost i bio je cijenjen kao sveta biljka. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a njegovi ostaci otkriveni su u grobnicama faraona.
Slično, u staroj Grčkoj i Rimu, sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitku kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je postao cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava.
- Češnjak je nezaobilazan sastojak svake kuhinje i obroka zbog svojih kulinarskih i zdravstvenih prednosti. Ima značajnu vrijednost u prehrani i služi kao začin gotovo svim vrstama jela.
U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Savjetuje se redovita konzumacija sirovog češnjaka, a lijekovi za neugodan zadah su limunov sok, jabuka, menta, mlijeko, žvakanje zrna kave ili mješavina s maslinovim uljem.
