Zalijevanje nije samo točenje vode po biljkama. Vrijeme, način i količina vode igraju ključnu ulogu u tome hoće li vaša bašta napredovati ili polako propadati. Pitanje kada je najbolje zalijevati – ujutro ili naveče – često zbunjuje i iskusne i početnike. Odgovor nije jednostavan, ali postoji nekoliko pravila koja vam mogu pomoći da donesete pravu odluku za vaše biljke.
-
Jutarnje zalijevanje: bolja prevencija i manji rizik
Zalijevanje ujutro, posebno u ranim satima između 5 i 7, smatra se najefikasnijim. Tokom tog vremena tlo još nije pregrijano, pa voda ima vremena da se upije duboko do korijena prije nego što ispari zbog toplote. Jutarnje zalijevanje je naročito korisno kada koristite prskalice jer lišće tada ima dovoljno vremena da se osuši do večeri. To značajno smanjuje rizik od gljivičnih infekcija koje se javljaju kada lišće ostane vlažno tokom noći.
Ako zalijevate rano, biljke imaju “prednost” da tokom dana lakše podnose sunce i visoke temperature jer su već hidrirane. Takođe, manje vode se gubi isparavanjem.
-
Večernje zalijevanje: kad nema druge opcije
Večernje zalijevanje može biti praktično za one koji rano ujutro nemaju vremena. Međutim, ono sa sobom nosi određene rizike. Ako biljke ostanu mokre tokom noći, povećava se mogućnost za razvoj gljivica i truljenja, posebno na lišću i stabljici. Da biste to izbjegli, nemojte koristiti prskalice uveče. Umjesto toga, usmjerite vodu direktno na tlo, oko korijena.
Ako zalijevate ručno ili pomoću sistema kap po kap, večernje zalijevanje može biti sasvim sigurno i efikasno – sve dok ne kvašete nadzemne dijelove biljke.
-
Prilagodite zalijevanje prema vrsti biljke
Ne traže sve biljke istu količinu vode, niti je podnose na isti način. Da biste zalijevali pravilno, treba da znate kako se ponaša korijen i koliko vlage je biljci zaista potrebno.
Jednogodišnje biljke – Ove biljke imaju plitak korijen i ne mogu skladištiti vodu za duže periode. Tokom ljetnih vrućina, često zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, posebno ako se nalaze u plitkom tlu ili saksijama.
Višegodišnje biljke – Zahvaljujući dubljem korijenju, otpornije su na sušu. Njima je dovoljno zalijevanje jednom do dva puta sedmično, ali treba da bude temeljno. Zalijevajte polako, u više navrata, kako bi voda ravnomjerno natopila zemlju.
-
Povrće traži preciznu pažnju
Pojedine vrste povrća su posebno osjetljive na nedostatak vode, naročito u fazi formiranja plodova. Karfiol, paprika, krastavci, tikvice i celer brzo pokazuju simptome stresa ako im fali vlage.
Idealno vrijeme za zalijevanje povrtnjaka je rano ujutro. Tako biljke tokom dana bolje podnose sunce, a smanjuje se i mogućnost opekotina na lišću koje mogu nastati ako kapljice vode ostanu na njima kada sunce izađe.
-
Cvijeće u saksijama: visoki zahtjevi tokom ljeta
Biljke koje rastu u saksijama nemaju pristup podzemnoj vodi i tlo se brže isušuje. Tokom ljeta, kada su temperature visoke, može biti potrebno zalijevanje čak i dva puta dnevno – ujutro i naveče. Ipak, važno je paziti da zemlja ne postane preplavljena, jer to može izazvati truljenje korijena.
Idealno je koristiti prst ili vlagomjer kako biste provjerili koliko je zemlja vlažna ispod površine. Ako je tlo još vlažno na dubini od 2–3 cm, sačekajte s narednim zalijevanjem.
-
Kada biljke izgledaju klonulo: ne paničite odmah
Vene li biljka – prva reakcija mnogih je da odmah posegnu za kantom. Ali nije uvijek u pitanju nedostatak vode. U vrelim danima biljke mogu izgledati klonulo kao reakcija na stres od visokih temperatura. To ne znači da su žedne.
Sačekajte večernje sate i ponovo pogledajte biljku. Ako se uspravila i izgleda zdravije, nije joj bila potrebna dodatna voda – samo malo odmora od sunca. Ako i dalje izgleda loše, provjerite ima li znakova bolesti, štetočina ili čak pretjeranog zalijevanja koje guši korijen.
Zalijevanje nije rutina koju treba mehanički ponavljati. Potrebno je posmatrati biljke, reagovati na promjene i prilagoditi se uslovima. S vremenom ćete steći osjećaj za pravu mjeru, a vaše biljke će vam to pokazati kroz bujan rast i zdrav izgled.
