Svjedoci smo upravo ovih dana naglih promjena vremena i u tokujednog dana se promijne sva četiri godišnja doba. Vriejme je i kada padaju pljuskovi praćeni jakim vjetrom i grmljavinom.
Savjeti koje daje imaju potencijal spasiti živote, zbog čega ih je bitno zadržati. Govorio je o razlozima izbjegavanja blizine stabla, sigurnosti boravka u vozilu te primjerenim mjerama pomoći osobi pogođenoj gromom. Nikola Cvetanović pojedinac je poznavatelj prirodnih fenomena koji na pristupačan i tradicionalan način artikulira najučinkovitije načine zaštite za vrijeme grmljavinskog nevremena. Dok promatramo sve veću učestalost teških vremenskih događaja, uključujući superstanične oluje i ekstremne vremenske pojave, to nas potiče da ispitamo svoje razumijevanje osobne sigurnosti i mjera koje možemo poduzeti da se zaštitimo od jednog od najopasnijih prirodnih fenomena – udara groma.
- Ova tema bila je u fokusu fizičara dr. Nikole Cvetanovića tijekom gostovanja na K1 televiziji, gdje se osvrnuo na utjecaj jakog nevremena koje je najprije zahvatilo Hrvatsku, da bi se poslijepodne, praćeno obilnim padalinama, grmljavinom i olujnim vjetrom, preselilo u Srbiju. Munja nije samo kratki bljesak svjetla popraćen gromoglasnim zvukom; nego predstavlja koncentrirano oslobađanje energije koje se događa u jednom trenutku. Na početku rasprave dr. Cvetanović istaknuo je kako, unatoč napretku koji donosi moderna tehnologija, priroda i dalje posjeduje svoju snagu i nepredvidivost.
Prirodni fenomeni poput grmljavine i munja oslobađaju ogromnu količinu energije u kratkom vremenskom roku i stoga ih uvijek treba promatrati s najvećom ozbiljnošću. “Grmljavinske oluje karakteriziraju složeni atmosferski procesi tijekom kojih dolazi do nakupljanja električnih naboja. Do proboja dolazi kada stupac vode unutar oblaka dosegne određenu razinu električne napetosti, što rezultira pojavom munje. Taj trenutni trenutak oslobađa energiju usporedivu s detonacijom nekoliko kilograma dinamita, a sve se to događa u djeliću sekunde”, navodi Cvetanović.
Sigurnosne smjernice za grmljavinsko nevrijeme: Preporučene radnje i mjere opreza koje treba izbjegavati Značajan dio rasprave bio je usmjeren na konkretne preporuke za ponašanje za vrijeme grmljavinskog nevremena, posebice kada je netko na otvorenom. Dr. Cvetanović je naglasio da je osnovna smjernica da se ne pozicionira kao najviša zgrada u blizini. Ako se nađete na otvorenom, najsigurnije mjesto je u zatvorenom prostoru — kao što je kuća, zgrada ili čak vozilo. U nedostatku pristupa strukturama opremljenim gromobranima, traženje utočišta u automobilu znatno je bolje od ostanka vani, budući da se vozilo ponaša kao Faradayev kavez, usmjeravajući struju oko svojih putnika i tako ih štiteći od ozljeda.
Nadalje je naglasio važnost izbjegavanja stajanja ispod drveća, jer ono često djeluje kao prirodni vodič za munje. Osim toga, otvorene vodene površine, poput rijeka, jezera i mora, kao i planine, predstavljaju značajan rizik. Rizici s kojima se suočavaju na planini su višestruki, jer nema zaklona, što svaku izbočinu ili pojedinca čini potencijalnom metom. Ovo je načelo na sličan način primjenjivo na jezera i rijeke, gdje voda služi kao izvrstan vodič električne energije, dovodeći pojedince koji plivaju ili su u čamcu u opasnost. Nadalje, kada ste na okupljanju pojedinaca, poželjno je da se raziđete jer grupiranje povećava vjerojatnost da grom pogodi jednog člana grupe.
Koji je razlog sigurnosti automobila? Praktična primjena Faradayeva kaveza. Dr. Cvetanović je detaljno objasnio koncept Faradayeva kaveza, koji služi kao prirodna zaštitna barijera koja postaje operativna kada se osoba nalazi unutar metalne konstrukcije, poput automobila. “Iako vozilo može pretrpjeti fizičku štetu od udara groma – kao što je oštećenje karoserije ili elektronike – osoba u njemu ostaje neozlijeđena. Električna struja putuje duž vanjske površine automobila, sprječavajući prolazak kroz tijelo putnika. Ovo načelo primjenjuje se bilo da se vozilo kreće ili miruje, i bez obzira na to radi li motor.
Isti princip vrijedi i za zrakoplove; Unatoč raširenom strahu od opasnosti od udara groma tijekom leta, zrakoplovi su opremljeni specijaliziranim sustavima zaštite. Posljednji značajan incident pripisan munjama u zrakoplovstvu dogodio se 1960-ih, nakon čega su uvedeni poboljšani sigurnosni protokoli. Uobičajeni nesporazumi u vezi s odnosom mobilnih telefona i munje. Jedan uobičajeni mit je vjerovanje da mobiteli privlače munje. Cvetanović oštro opovrgava ovu tvrdnju, rekavši: Nema značajnih dokaza koji bi upućivali na to da uporaba mobitela značajno povećava rizik od udara groma.
Iako je preporučljivo ne držati telefon na glavi tijekom grmljavinskog nevremena, držanje uređaja u džepu ili torbi nije razlog za brigu. Iako se preporučuje minimalizirati korištenje elektroničkih uređaja, razloga za uzbunu nema. Muškarci su češće pogođeni gromom – tu je objašnjenje. Podaci pokazuju da muškarci imaju značajno veću vjerojatnost da će biti pogođeni gromom nego žene, pri čemu je vjerojatnost šest puta veća. Cvetanović taj nesrazmjer pripisuje karakteristikama njihove djelatnosti: Muškarci su često uključeni u aktivnosti na otvorenom, uključujući poljoprivredu, gradnju, ribolov i razne rekreacijske aktivnosti poput planinarenja i vožnje čamcem.
Ovaj angažman predstavlja višu razinu rizika. U Sjedinjenim Državama, na primjer, gotovo tri četvrtine svih pojedinaca pogođenih munjom su muškarci. Koje radnje treba poduzeti ako osobu pogodi munja? Cvetanović je na kraju prisutnima istaknuo važnost brzog djelovanja u slučaju da pojedinca pogodi grom. Pružanje prve pomoći je bitno. Većina pogođenih gromom uspije preživjeti uz pravovremenu pomoć. Osoba pogođena gromom ne zadržava električni naboj i može joj se prići bez opasnosti. Ključno je odmah kontaktirati hitnu službu; U međuvremenu treba odmah započeti s CPR-om i umjetnim disanjem ako je osoba bez svijesti.
