Želite da smršate, a neznate kako? U nastavku teksta pročitajte kako najbrže do manje kilograma. Dugo se smatralo da je ključ uspješnog mršavljenja jednostavna računica: potrošite više kalorija nego što unesete. Međutim, nova istraživanja sve više ukazuju na to da brojanje kalorija možda i nije najvažniji faktor. Umjesto da se opterećujete svakim zalogajem, možda bi trebalo da obratite pažnju na sat. Kada jedete – tačnije, koliko sati dnevno jedete – može igrati veću ulogu u kontroli težine nego što ste do sada mislili.
Najnovija studija iz Španije pokazuje da osobe koje su imale strogo ograničeno vrijeme za obroke, tačnije osmočasovni prozor, postižu bolje rezultate u skidanju kilograma nego oni koji jedu tokom cijelog dana. Ova strategija se zove vremenski ograničena ishrana i sve više dobija na popularnosti širom svijeta.
-
Rani doručak i rana večera – recept za dugotrajan gubitak kilograma
U istraživanju sprovedenom na univerzitetu u Granadi, učesnici su bili podijeljeni u različite grupe koje su se razlikovale samo po vremenskom okviru u kojem su konzumirali obroke. Grupa koja je doručkovala najkasnije do 10 ujutro i završavala sa jelom do 18 časova zabilježila je najbolje rezultate. Tokom 12 nedjelja, prosječan gubitak težine u ovoj grupi iznosio je 4.2 kilograma.
Ono što je još važnije jeste da su i godinu dana kasnije učesnici ove grupe uspjeli da zadrže rezultat – i dalje su bili u prosjeku 2.2 kilograma lakši nego na početku. Osim toga, značajno su im se smanjili i obimi struka i kukova, što ukazuje na gubitak masnog tkiva, a ne samo vode ili mišićne mase.
-
Šta se dešava kada se jede kasnije u toku dana?
U istoj studiji, druga grupa je jela takođe unutar osmočasovnog prozora, ali tek nakon 13 časova, što znači da su obroci bili raspoređeni u popodnevnim i večernjim satima. Ova grupa je izgubila manje kilograma – u prosjeku 3.1 kg tokom tri mjeseca. Godinu dana kasnije, ostalo im je svega 2 kg manje, što ukazuje na manju održivost rezultata u poređenju sa grupom koja je jela ranije.
Još lošije je prošla grupa koja je jela tokom 12 sati u danu, bez velikih vremenskih ograničenja. Oni su izgubili u prosjeku samo 1.4 kilograma, a neki su se čak vratili na staru težinu u narednih godinu dana. Najgori rezultat zabilježili su učesnici koji nisu imali nikakvo ograničenje i jeli su kad god su bili gladni – čak su zabilježili prosječno povećanje obima struka za 1.8 centimetara.
-
Zašto vrijeme bez hrane ima tako jak efekat?
Naučnici ističu da ključ uspjeha vremenski ograničene ishrane nije samo u tome kada jedete, već koliko dugo ne jedete. Kada jedete unutar osmočasovnog prozora, to znači da ostatak dana – preostalih 16 sati – tijelo ne prima hranu. Taj period bez hrane omogućava organizmu da uđe u stanje regeneracije, varenja i detoksikacije.
U tom periodu tijelo prelazi sa sagorijevanja šećera na sagorijevanje masti, što pospješuje gubitak masnih naslaga. Takođe, ovaj režim pomaže u stabilizaciji šećera u krvi, smanjuje iznenadne napade gladi i može imati pozitivan efekat na metaboličko zdravlje.
-
Jednostavno, bez brojanja kalorija i posebnih jelovnika
Za razliku od tradicionalnih dijeta koje podrazumijevaju striktno brojanje kalorija, vaganje obroka i izbjegavanje određenih namirnica, vremenski ograničena ishrana je jednostavna. Nema posebnog jelovnika, nema pravila o tome šta smijete jesti, već samo kada. Sve što je potrebno jeste disciplina u pogledu rasporeda obroka – što je mnogima lakše nego stalno razmišljanje o kalorijama.
Naučnici iz Španije navode da je ova metoda održiva i pogodna za veliki broj ljudi. Pritom, prilagodljiva je različitim stilovima života. Na primjer, neko može odabrati da jede od 9 do 17 sati, dok drugi možda preferira interval od 11 do 19 sati – važno je samo da se pridržava osmočasovnog prozora.
-
Ko bi mogao da ima koristi od ovakvog režima?
Vremenski ograničena ishrana se posebno preporučuje osobama koje imaju višak kilograma, probleme sa insulinskom rezistencijom ili žele da poboljšaju opšte metaboličko zdravlje. Ipak, važno je napomenuti da ovakav režim nije za svakoga. Ljudi sa hroničnim bolestima, trudnice, dojilje i osobe koje uzimaju određene terapije treba da se prethodno posavjetuju sa ljekarom.
Istraživanje jasno pokazuje da kada jedete može imati jednako snažan uticaj na vaše zdravlje kao i to šta jedete. Vrijeme je da se razmisli o novom pristupu ishrani – ne kao još jednoj dijeti, već kao promjeni životnog stila.
