Simptom moždanog udara koji vam može spasiti život. U nastavku teksta pročitajte o kojem je simptomu riječ. Mozdani udar je medicinsko stanje koje se dešava naglo i bez upozorenja, ali ostavlja dugotrajne ili čak trajne posljedice. Radi se o situaciji u kojoj svaki minut odlučuje. Prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu biti presudni za spašavanje života i smanjenje štete po mozak. Iako može izgledati da se događa “iz vedra neba”, moždani udar često ima svoje korijene u godinama loših navika i zanemarene prevencije.
-
Prvi znaci koji ne smiju biti ignorisani
Simptomi moždanog udara mogu varirati, ali postoje klasični znaci koji upućuju na hitno stanje. Osoba može iznenada osjetiti zamućenje vida ili potpun gubitak vida, često samo na jednom oku ili jednoj strani vidnog polja. Moguće je da se javi jaka glavobolja koja dolazi iznenada i nije uobičajena za tu osobu. Ta glavobolja može biti praćena muena mu\u010ninom i povraćanjem, ali ne mora.
Uobičajeni simptomi uključuju i iznenadan gubitak ravnoteže, vrtoglavicu, otežanu koordinaciju pokreta ili osjećaj da se tijelo ne može kontrolisati. U mnogim slučajevima, dolazi do slabosti, utrnulosti ili potpune oduzetosti lica, ruke ili noge, često na jednoj strani tijela. Ukoliko primijetite da neko ne može da podigne obje ruke jednako, da mu je osmijeh iskrivljen ili da otežano govori, treba odmah reagovati.
-
Kad simptomi liče na druge probleme
Važno je naglasiti da simptomi poput vrtoglavice, nesigurnog hoda ili iznenadnog pada ne znače nužno moždani udar. Oni mogu biti izazvani drugim medicinskim stanjima, poput problema s unutrašnjim uhom, padom šećera u krvi ili dehidracijom. Ipak, s obzirom na ozbiljnost mogućih posljedica, uvijek treba postupiti kao da je najgori scenarij u pitanju dok ljekari ne kažu drugačije. Odlaganje odlaska u bolnicu može imati fatalne posljedice.
-
Vrste moždanog udara: ishemijski i hemoragijski
Prema riječima potpukovnika dr Bobana Labovića, specijaliste neurologije sa Vojnomedicinske akademije, oko 85% svih moždanih udara su ishemijskog tipa. Ishemijski udar nastaje kada dođe do začepljenja krvnog suda u mozgu, najčĎšće zbog tromboze (stvaranje ugruška na mjestu gdje je arterija oštećena) ili embolije (ugrušak koji nastane na drugom mjestu i putem krvotoka dospije do mozga).
Druga, rjeđa, ali čest fatalnija forma je hemoragijski moždani udar, koji se javlja u oko 15% slučajeva. Tu dolazi do pucanja krvnog suda i krvarenja unutar mozga. Postoje dvije vrste hemoragijskog udara: intracerebralno krvarenje, gdje krv ulazi direktno u moždano tkivo, i subarahnoidalno krvarenje, gdje krv curi u prostore oko mozga.
-
Glavni uzroci: ćutljivi razarači krvnih sudova
Najčestći uzrok moždanog udara je ateroskleroza. To je stanje u kojem se u zidovima krvnih sudova nakupljaju naslage masnoća, kalcija, vezivnog tkiva i tromba. Ove naslage postepeno sužavaju lumen krvnog suda, smanjujući protok krvi. Kad se dotok krvi u neki dio mozga znatno smanji ili potpuno prekine, moždane ćelije ostaju bez kiseonika i počinju da odumiru.
Pored ateroskleroze, rizik značajno povećavaju visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, stres, kao i prekomjerna konzumacija alkohola. Genetski faktori takođe igraju ulogu, kao i starosna dob, pri čemu rizik raste nakon 55. godine života.
-
Zašto je vrijeme ključno
U liječenju moždanog udara najvažniji faktor je vrijeme. Postoji takozvani “zlatni prozor” od nekoliko sati tokom kojih se moždane ćelije još mogu spasiti. Ako se osoba hospitalizuje na vrijeme, postoji mogućnost primjene trombolitičke terapije koja razbija ugršak i obnavlja protok krvi.
Svako kašnjenje smanjuje šanse za oporavak. Zato je od vitalnog značaja da članovi porodice, kolege ili prolaznici reaguju odmah i pozovu hitnu pomoć čim posumnjaju na simptome moždanog udara.
