Zbog ove hrane hormoni lude. O kojoj hrani je riječ saznajte u nastavku teksta. U jednom trenutku shvatiš da farmerke više ne stoje kao prije. Dugme na stomaku zateže, iako se količina hrane koju jedeš nije drastično promijenila. Raspoloženje ti varira bez jasnog razloga – čas si pun energije, a već sat kasnije nervozan i bezvoljan. Uz to, dešava se da zaboravljaš sitnice: gdje si parkirao auto, kome si trebao odgovoriti na poruku ili šta si planirao uraditi tog dana.
Mnogi ove promjene pripisuju godinama, obavezama ili „normalnom“ stresu savremenog života. Ipak, vrlo često pravi uzrok leži na tanjiru. Određene vrste hrane imaju snažan uticaj na hormone, raspodjelu masnoće u tijelu i rad mozga. Kada se takva hrana jede svakodnevno, posljedice se nakupljaju polako, ali postaju sve očiglednije.
-
Hormonalni sistem i ishrana: veza koju često zanemarujemo
Hormoni su unutrašnji regulatori koji utiču na gotovo svaki proces u organizmu. Oni određuju kada smo gladni, koliko energije imamo, kako spavamo, kako reagujemo na stres i gdje će se masnoća skladištiti. Kada je ishrana siromašna hranljivim materijama, a bogata šećerima, lošim mastima i aditivima, hormonska ravnoteža se lako naruši.
Najčešće stradaju hormoni povezani s metabolizmom i stresom. Insulin, koji kontroliše nivo šećera u krvi, počinje da „radi prekovremeno“. Kortizol, poznat kao hormon stresa, ostaje hronično povišen. Istovremeno, leptin i grelin – hormoni sitosti i gladi – šalju pogrešne signale, zbog čega se javlja stalna potreba za hranom.
Takav disbalans se ne odražava samo na tjelesnu težinu, već i na mentalno stanje, koncentraciju i pamćenje.
-
Dodani šećeri i nagle promjene energije
Dodani šećer se danas nalazi u ogromnom broju proizvoda koji se ne doživljavaju kao slatkiši. Osim kolača i čokolada, prisutan je u sokovima, energetskim napicima, žitaricama za doručak, aromatizovanim jogurtima, ali i u gotovim umacima i preljevima.
Kada se takva hrana konzumira, šećer u krvi naglo raste, a zatim jednako brzo pada. Ovaj proces stvara kratkotrajan osjećaj energije, nakon kojeg slijede umor, razdražljivost i pad fokusa. Mozak u tim trenucima ne dobija stabilno „gorivo“, što otežava pamćenje i donošenje odluka.
Vremenom, česti skokovi šećera dovode do smanjene osjetljivosti ćelija na insulin. Tada organizam lakše skladišti višak energije u obliku masti, naročito u predjelu stomaka.
-
Bijelo brašno i proizvodi bez sitosti
Rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog hljeba, peciva, pica i industrijskih grickalica, brzo se razgrađuju u glukozu. Iako na kratko zasite, vrlo brzo se ponovo javlja glad. Razlog leži u nedostatku vlakana i proteina koji bi usporili probavu.
Ovakva hrana često vodi ka prejedanju, jer tijelo ne dobija jasan signal sitosti. Istovremeno se stvara idealno okruženje za nakupljanje visceralne masti – one koja se taloži oko unutrašnjih organa i najviše utiče na obim struka.
Za mozak, ovakvi obroci znače nestabilan dotok energije, što se često manifestuje kao slabija pažnja i mentalni umor već sredinom dana.
-
Industrijske masti i hronična upala
Trans-masti i prekomjerno pržena hrana prisutni su u margarinu, industrijskim kolačima, brzoj hrani i grickalicama. Ove masti remete normalnu funkciju ćelija i podstiču upalne procese u tijelu.
Upala ima direktan uticaj na hormone koji regulišu apetit i skladištenje masti. Zbog toga se kod ljudi koji često konzumiraju ovakvu hranu masnoća najčešće nakuplja u predjelu stomaka, čak i ako ukupna tjelesna težina ne raste dramatično.
Mozak je posebno osjetljiv na kvalitet masti u ishrani. Loše masti mogu narušiti strukturu nervnih ćelija i pogoršati kognitivne funkcije.
-
Alkohol, san i hormonski poremećaji
Alkohol ima snažan uticaj na hormonski sistem, posebno kada se konzumira redovno. On povećava nivo kortizola, remeti san i smanjuje lučenje hormona rasta, koji je važan za regeneraciju organizma.
Loš san direktno utiče na pamćenje i sposobnost učenja. Kada se alkohol kombinuje s kasnim i teškim obrocima, jetra se dodatno opterećuje, a višak energije se lakše pretvara u masne naslage oko stomaka.
-
Umjetni zaslađivači i zbunjeni signali gladi
Dijetalni proizvodi i „zero“ pića često sadrže vještačke zaslađivače. Iako nemaju kalorije, oni šalju mozgu signal slatkoće, bez stvarne energetske vrijednosti. Ovaj nesklad može povećati želju za slatkom hranom kasnije tokom dana.
Kod nekih ljudi dolazi i do promjena u crijevnoj mikrobioti, što dodatno utiče na hormone i apetit. Zbog toga se dešava da osobe koje često konzumiraju dijetalne proizvode imaju slabiju kontrolu nad unosom hrane.
-
Namirnice koje posebno opterećuju mozak
Brza hrana, gazirani napici i prerađeno meso sadrže kombinaciju sastojaka koji podstiču upalu i oksidativni stres. Takvo okruženje nije povoljno za moždane funkcije i često se povezuje sa slabijim pamćenjem i usporenim razmišljanjem.
Mozgu je potrebna stabilnost – redovni obroci, kvalitetne masti, vitamini i minerali. Sve što izaziva nagle oscilacije šećera u krvi dugoročno otežava mentalni rad.
-
Zašto se masnoća najčešće skuplja na stomaku
Stres, loš san i nepravilna ishrana zajedno stvaraju uslove u kojima tijelo „bira“ stomak kao mjesto za skladištenje masti. Povišen kortizol i česti skokovi insulina šalju signal da energiju treba sačuvati, a abdominalna regija je za to najpogodnija.
Ako se tome doda večernje prejedanje i neredovan ritam obroka, hormoni gladi i sitosti dodatno se poremete, što zatvara začarani krug stalne gladi i nakupljanja masnoće.
-
Postepene promjene u ishrani koje smiruju hormone
Smanjenje dodanog šećera, zamjena bijelog brašna cjelovitim žitaricama, uvođenje zdravih masti poput maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova, te redovni obroci mogu značajno uticati na stabilnost hormona. Takve promjene često donose manje nadutosti, ujednačeniju energiju i jasniji fokus već nakon nekoliko sedmica.
