Koja vrsta mesa je najgora za vaša crijeva. U nastavku teksta vam otkrivamo. Zdravlje crijeva danas se sve češće spominje kao jedan od ključnih faktora ukupnog blagostanja. Nekada se vjerovalo da su crijeva zadužena isključivo za probavu hrane, ali savremena medicina pokazuje da je njihova uloga mnogo šira. Ona učestvuju u regulaciji imuniteta, utiču na hormone, raspoloženje, pa čak i na način na koji tijelo reaguje na stres. Kada crijeva nisu u dobrom stanju, posljedice se mogu osjetiti na cijelom organizmu, često i kroz simptome koje ljudi ne povezuju odmah s probavom.
Na zdravlje crijeva utiče više faktora, uključujući genetiku, fizičku aktivnost, kvalitet sna i svakodnevni stres. Ipak, ono što unosimo u tijelo kroz hranu i piće ima najveći i najdirektniji uticaj. Svaki obrok doslovno hrani ili narušava ravnotežu crijevne mikroflore, složenog sistema bakterija koje imaju važnu zaštitnu i regulatornu ulogu. Zbog toga stručnjaci sve češće naglašavaju da se promjene u prehrani vide kao prvi i najvažniji korak ka zdravijim crijevima.
-
Zašto je crijevni mikrobiom toliko važan
Crijevni mikrobiom čini na milijarde mikroorganizama koji zajedno rade na razgradnji hrane, proizvodnji određenih vitamina i zaštiti organizma od štetnih bakterija. Što je taj sistem raznovrsniji, to su crijeva otpornija i funkcionalnija. Kada dođe do narušavanja te ravnoteže, mogu se pojaviti problemi poput nadutosti, zatvora, proljeva, ali i umora, oslabljenog imuniteta i promjena raspoloženja.
Brojna istraživanja pokazuju da prehrana bogata vlaknima, povrćem, voćem, mahunarkama i cjelovitim žitaricama direktno podstiče raznolikost mikrobioma. Takva hrana služi kao gorivo za “dobre” bakterije, omogućavajući im da se razmnožavaju i obavljaju svoju funkciju. Nasuprot tome, prehrana bogata zasićenim mastima, šećerima i teškom industrijski prerađenom hranom može dovesti do smanjenja broja korisnih bakterija.
-
Biljna prehrana kao osnova zdravih crijeva
Prema gastroenterolozima koji su govorili za portal Parade.com, jedan od najvažnijih savjeta za zdravlje crijeva jeste promjena načina na koji se slaže tanjir. Umjesto da meso bude glavni dio obroka, preporučuje se da fokus bude na biljnim namirnicama, dok se meso koristi umjereno ili povremeno.
Dr. Leybelis Padilla, gastroenterologinja, ističe da brojna istraživanja jasno pokazuju prednosti pretežno biljne prehrane. Takav način ishrane povezuje se ne samo s boljim zdravljem crijeva, već i s manjim rizikom od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca i određenih oblika raka. Biljna hrana prirodno sadrži više vlakana, antioksidanasa i fitonutrijenata koji podržavaju crijevnu sluznicu i smanjuju upalne procese.
Studija objavljena 2025. godine u časopisu Journal of Nutrition pokazala je da osobe koje se hrane vegetarijanski ili veganski imaju znatno raznolikiji crijevni mikrobiom u poređenju s onima koji redovno konzumiraju meso. Raznolikost mikrobioma smatra se jednim od glavnih pokazatelja zdravih crijeva, jer omogućava bolju prilagodbu organizma različitim prehrambenim i životnim izazovima. Slični rezultati zabilježeni su i u istraživanju iz 2024. godine koje je obuhvatilo više od 700 učesnika i potvrdilo da biljna prehrana doprinosi boljem općem zdravstvenom stanju.
-
Koje vrste mesa najviše opterećuju crijeva
Iako se sve više govori o prednostima smanjenog unosa mesa, mnogi ljudi ga ne žele ili ne mogu u potpunosti izbaciti iz prehrane. Stručnjaci naglašavaju da u tom slučaju izbor vrste mesa igra veliku ulogu. Nisu sve mesne namirnice jednako štetne za crijeva.
Posebno se ističe negativan uticaj ultraprerađenog mesa, poput hrenovki, kobasica, slanine i raznih suhomesnatih proizvoda. Ove namirnice često sadrže nitrate, konzervanse i druge aditive koji mogu potaknuti upalne procese u organizmu. Prema riječima dr. Parikha, takvi sastojci mogu povećati propusnost crijeva, što znači da štetne supstance lakše prolaze u krvotok i dodatno opterećuju imunološki sistem.
Osim toga, ultraprerađeno meso često sadrži velike količine soli i zasićenih masti, što dodatno narušava ravnotežu crijevne flore. Redovna konzumacija ovakvih proizvoda povezuje se s povećanim rizikom od probavnih smetnji, ali i dugoročnih zdravstvenih problema. Zbog toga se preporučuje da se, ako se već konzumira meso, bira ono što je minimalno prerađeno i da se kombinuje s obiljem povrća, vlakana i fermentisanih namirnica koje mogu pomoći crijevima da lakše obave svoju funkciju.
Umjerenost i raznovrsnost u prehrani, uz naglasak na prirodne i biljne namirnice, pokazali su se kao najpouzdaniji način da se održi ravnoteža u crijevima i podrži zdravlje cijelog organizma.
