Šta više troši struje inverter klima ili električni radijator? U nastavku teksta vam otkrivamo. Kad se govori o grijanju prostora, mnogi ljudi misle da sve što radi na struju grije isto. U praksi to nije tačno. Dvije uređaje koji se napajaju istom količinom električne energije mogu dati potpuno različit rezultat, i to ne zato što jedan „jače radi“, nego zato što koriste različite principe. Upravo zato klima u grijanju nerijetko djeluje kao da pruža više topline nego što zapravo potroši struje. Nije čarolija, nego tehnologija.
Da bi se razumjela razlika, najlakše je uporediti norveški radijator – klasični električni grijač – i inverter klimu, odnosno toplotnu pumpu. Iako oba uređaja griju prostor, način na koji do topline dolaze potpuno je drugačiji.
-
Kako radi obični električni radijator
Norveški radijator spada u kategoriju direktnih električnih grijača. To znači da on svu električnu energiju koju primi pretvara u toplotu. Odnos je jednostavan: ako uređaj potroši jedan kilovat-sat električne energije, proizvešće jedan kilovat-sat topline. Nema pojačanja, nema dodatne iskoristivosti – što uđe, to izađe.
Ovakvi grijači su pouzdani, jednostavni i laki za korištenje, ali imaju jasno ograničenje: maksimalna efikasnost im je uvijek 100%, i ne može biti viša jer ne koriste nikakav spoljašnji izvor toplote. Oni sve moraju „napraviti“ sami.
-
Zašto je inverter klima višestruko efikasnija
Inverter klima radi prema potpuno drugačijem principu. Ona ne proizvodi toplotu iz struje, nego koristi struju da premješta postojeću toplotu iz spoljnog prostora u unutrašnji. To je moguće čak i kada je vani hladno, jer u vazduhu i tada postoji određena količina energije koju klima može iskoristiti.
Zbog toga inverter klima ima takozvani koeficijent učinka (COP). To je broj koji pokazuje koliko topline uređaj isporučuje u odnosu na potrošenu električnu energiju. Kod modernih klima, COP je često između 3 i 4. To znači da za svaki kilovat-sat struje klima može dati tri do četiri kilovat-sata toplote, jer većinu energije „uzima“ iz okoline, a samo manji dio troši direktno.
U praksi, to znači da klima može grijati tri do četiri puta efikasnije od običnog električnog radijatora. To je razlog zbog kojeg ljudi često kažu da klima „grije više nego što troši“, mada je preciznije reći da koristi dodatnu toplotu iz vazduha.
-
Potrebna toplina za stan od 40 kvadrata
Da bi se napravilo ravnopravno poređenje, prvo treba izračunati koliko toplote je potrebno za grijanje određenog prostora. Za prosječno izoliran stan često se koristi orijentaciona vrijednost od oko 80 vati po kvadratnom metru.
Za stan od 40 m² to izgleda ovako:
- 40 m² × 80 W = oko 3200 W toplote
- To je otprilike 3,2 kW toplinske snage.
Ako pretpostavimo da u toku jednog hladnog dana grijanje radi oko 10 sati punim ili blizu punog kapaciteta, dnevna potrebna količina topline iznosi:
- 3,2 kW × 10 h = oko 32 kWh toplote dnevno.
Ovaj broj će nam poslužiti za upoređivanje potrošnje norveškog radijatora i inverter klime.
-
Koliko struje potroši norveški radijator
Pošto norveški radijator nema nikakav faktor pojačanja, on za pružanje 32 kWh toplote mora potrošiti tačno 32 kWh električne energije dnevno.
Mjesečna potrošnja (za 30 dana grijanja) iznosi:
- 32 kWh × 30 = oko 960 kWh mjesečno.
To je realna cifra za električne radijatore koji se koriste kao glavni izvor grijanja u hladnim periodima.
-
Koliko struje troši inverter klima
Za istih 32 kWh toplote, klima s prosječnim COP-om od 3,5 koristi znatno manje električne energije.
Izračun izgleda ovako:
- 32 kWh toplote ÷ 3,5 = oko 9,1 kWh struje dnevno.
Za 30 dana grijanja:
- 9,1 × 30 = oko 274 kWh mjesečno.
To znači da klima može pružiti istu količinu topline uz višestruko manju potrošnju električne energije.
-
Razlika u potrošnji na mjesečnom nivou
Kad se uporede dvije brojke – 960 kWh i 274 kWh – jasno je koliko se razlikuje efikasnost ova dva sistema grijanja.
Norveški radijator:
- oko 960 kWh mjesečno
Inverter klima:
- oko 274 kWh mjesečno
Razlika je ogromna i potpuno logična kad se zna da klima koristi energiju iz okoline, dok radijator proizvodi svu toplinu iz čiste električne energije.
