Ne postoji osoba koja nije osjetila bol u donjem dijelu leđa – bilo da je to nakon višesatnog sjedenja, pogrešnog pokreta, ustajanja iz kreveta ili podizanja nečeg težeg. Taj bol zna da dođe iznenada, oštar je, probada i često se širi niz nogu, do stopala. Ponekad djeluje bezazleno, ali zna blokirati pokret u sekundi.
Ono što počne kao sitna nelagoda, brzo preraste u ozbiljan problem koji ometa svakodnevni život – otežava hodanje, rad, pa i običan odmor. Zato bol u krstima ne treba ignorisati. Tijelo ovakvim signalima jasno poručuje da nešto nije u redu i da mu treba pomoć.
-
Kako nastaje bol u donjem dijelu leđa
Prema podacima, oko 80% odraslih osoba doživi bol u donjem dijelu leđa barem jednom u životu. Ovaj dio kičme ima zadatak da podrži težinu gornjeg dijela tijela, ali i da omogući savijanje, rotaciju i fleksibilnost. Uz to, donji dio leđa povezuje se s karlicom, pa igra ključnu ulogu u hodu, sedenju i svakom pokretu.
Bol u donjem dijelu leđa može nastati zbog:
- fizičkog prenaprezanja
- podizanja teških predmeta
- nepravilnog položaja tijela tokom sjedenja
- povreda mišića, ligamenata i zglobova
Najčešći uzrok su opušteni ili prenapregnuti mišići koji ne pružaju dovoljnu podršku kičmenom stubu.
Osim toga, bol se može javiti i kod osoba koje imaju deformitete kičme, poput kifoze ili skolioze. Kod starijih ljudi, uzroci često uključuju artritis i osteoporozu. Ponekad uzrok nije u samoj kičmi – bol se može reflektovati iz organa poput jetre, bubrega ili stomaka.
Kod žena, bol se može javiti i neposredno prije ili tokom menstruacije. Takođe, stres i psihička napetost mogu izazvati zatezanje mišića, što dovodi do osjećaja bola u donjem dijelu leđa čak i bez fizičkog uzroka.
-
Vrste bolova u donjem dijelu leđa
Bol u donjem dijelu leđa može se podijeliti prema trajanju i uzroku.
Akutni bol nastaje iznenada i obično traje od nekoliko dana do nekoliko nedjelja. Ovaj bol je često povezan s naglim pokretima ili povredom mišića.
Hronični bol traje duže od tri mjeseca i ne reaguje lako na standardne terapije i lijekove protiv bolova. Ovakav bol zahtijeva dublje ispitivanje.
Po uzroku, razlikujemo:
- Mehanički bol – uzrokovan mišićima, kostima, zglobovima ili ligamentima.
- Radikularni bol (radikulopatija) – javlja se kada je nervni korijen upaljen ili pritisnut, obično kao posljedica diskus hernije.
- Reflektovani bol – bol koji dolazi iz okolnih organa, ali se osjeća u donjem dijelu leđa.
-
Koji su simptomi bolova u donjem dijelu leđa?
Najčešći simptom je naravno sam bol. On može biti tup, oštar, slab ili veoma jak. Ponekad dolazi naglo, a ponekad se razvija postepeno.
Simptomi mogu uključivati:
- širenje bola u nogu ili stopalo
- osjećaj peckanja, trnjenja ili slabosti u nogama (češće kod radikulopatije)
- pogoršanje bolova nakon sjedenja, stajanja, ležanja ili fizičke aktivnosti
Kod nekih ljudi, bol se javlja samo ujutru, dok kod drugih traje tokom cijelog dana.
-
Može li se bol u donjem dijelu leđa spriječiti?
U mnogim slučajevima – da. Prevencija se svodi na brigu o svakodnevnim navikama:
- Redovno vježbanje, naročito vježbe za jačanje trbušnih i leđnih mišića
- Pravilan položaj tijela prilikom sjedenja i stajanja
- Izbjegavanje podizanja teških predmeta na nepravilan način
- Nošenje kvalitetne obuće i ortopedskih uložaka ako postoji potreba
Ove navike ne samo da sprječavaju pojavu bola, već i pomažu da se tijelo dugoročno očuva zdravim.
-
Kako se dijagnostikuje bol u donjem dijelu leđa?
Ako bol traje duže od nekoliko sedmica i ne reaguje na osnovne mjere (poput lijekova ili obloga), neophodno je potražiti medicinsku pomoć.
Ljekar će prvo uraditi klinički pregled i palpaciju kako bi odredio gdje se bol tačno javlja. Ako postoji sumnja na ozbiljniji problem, u obzir dolaze:
- Rendgenski snimak
- Magnetna rezonanca (MRI)
- CT skener
- Ponekad i laboratorijski testovi
Ovi nalazi pomažu da se isključe teži poremećaji kao što su frakture, hernije diska, infekcije ili tumori.
-
Kako se liječi bol u donjem dijelu leđa?
U početku se preporučuju jednostavne mjere:
- Odmor, ali ne predugo – mirovanje duže od nekoliko dana može pogoršati stanje
- Hladne ili tople obloge – u zavisnosti od prirode bola
- Lijekovi protiv bolova – ibuprofen, paracetamol i slični preparati
- Masaža – opušta napete mišiće i poboljšava cirkulaciju
Važna stavka u liječenju su vježbe koje jačaju mišiće trupa. Fizikalna terapija često pomaže kod hroničnih problema. Ukoliko bol ne prolazi, a uzrok je precizno utvrđen, ponekad se razmatra i operativni zahvat.
Cilj liječenja je da se bol smanji, funkcija vrati i osoba može normalno da živi i kreće se bez ograničenja.
