Da li znate kad prelazimo na zimsko računanje vremena? U nastavku teksta vam otkrivamo. U noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke na satu će se pomjeriti jedan sat unazad. To znači da ćemo spavati sat duže, ali i da nas očekuje kraći dan i raniji mrak. Iako je vrijeme još uvijek neuobičajeno toplo, jesen je već preuzela primat nad ljetom. Jutra su hladnija, noći duže, a priroda polako ulazi u svoj mirniji ritam.
Ove godine zanimljivo je što se prelazak na zimsko računanje vremena dešava dan ranije nego prethodnih godina. Taj mali kalendarski pomak ponovo otvara pitanja i rasprave o samom smislu pomjeranja sata, o tome koliko zaista koristi, te koliko utiče na svakodnevni život ljudi.
-
Kada zapravo počinje zimsko računanje vremena?
Pravila su jasna – zimsko računanje vremena uvijek počinje posljednje nedjelje u oktobru. To znači da datum nije fiksan, već se mijenja iz godine u godinu. Nekada to bude 25., nekada 29. ili čak 31. oktobar. Ove kalendarske varijacije često zbune ljude, pa svake godine uoči promjene mediji ponavljaju upute: da li sat ide naprijed ili unazad, i kada tačno treba pomjeriti kazaljke.
Prošle godine zimsko vrijeme počelo je 27. oktobra, 2023. godine datum je bio 29. oktobar, dok je 2021. zimsko računanje vremena krenulo 31. oktobra. Slične razlike dešavaju se svake jeseni, jer se sistem oslanja na posljednju nedjelju u mjesecu, a ne na tačan datum.
-
Zašto se pomjera sat?
Prvobitna ideja pomjeranja sata bila je vezana za štednju energije. Kada se kazaljke pomjere unazad, dani izgledaju „ranije svjetliji“, a večeri kraće. Teoretski, to bi trebalo značiti da se troši manje struje za rasvjetu. Međutim, mnogi stručnjaci danas smatraju da se ušteda energije u savremenim uslovima gotovo i ne primjećuje. S druge strane, uticaj na ljudski bioritam i zdravlje često se spominje kao važniji faktor.
Kod mnogih ljudi pomjeranje sata izaziva umor, nesanicu ili nervozu. Neki istraživači tvrde da promjena vremena može povećati rizik od nesreća u saobraćaju i na poslu, upravo zbog poremećenog sna i smanjenog nivoa koncentracije u prvim danima nakon prelaska. Iako se većina ljudi brzo prilagodi, svake godine ova tema izaziva rasprave: da li je pomjeranje sata zaista potrebno ili bi ga trebalo ukinuti.
-
Uticaj na svakodnevni život
Promjena sata ne utiče jednako na sve. Ljudi koji rade jutarnje smjene uglavnom osjećaju olakšanje jer se budi po danu, dok oni koji rade poslijepodne ili u večernjim satima imaju utisak da dan naglo postaje prekratak. Za učenike i studente, koji često putuju u školu ili na fakultet, jutra su svjetlija, ali povratak kući zna biti u sumrak.
Poseban izazov imaju roditelji male djece. Djeca ne razumiju koncept pomjeranja kazaljki i često im treba nekoliko dana ili sedmica da prilagode svoj ritam spavanja i budnosti. Tako i cijela porodica prolazi kroz period adaptacije.
Poljoprivrednici, s druge strane, naglašavaju da se prirodni ritam rada ne može mijenjati satnicom. Krave se ne muzu prema satu, a kokoške ne nose jaja prema ljudskim kalendarima. Njihov rad i dalje određuje sunce, a ne kazaljke na zidu.
-
Međunarodna praksa
Pomjeranje sata nije univerzalno rješenje. Neke zemlje ga nikada nisu uvodile, a druge su ga u međuvremenu ukinule. U Evropskoj uniji već godinama traje rasprava da li potpuno odustati od pomjeranja sata. Evropski parlament je još 2019. izglasao preporuku da se ukine praksa dvostrukog računanja vremena, ali konačna odluka ostavljena je državama članicama.
Neke zemlje su se već odlučile za stalno ljetno ili stalno zimsko vrijeme, dok druge i dalje svake godine pomjeraju kazaljke. Balkan u tom smislu prati praksu EU, pa se i kod nas sat još uvijek pomjera dva puta godišnje.
-
Zanimljivosti i svakodnevne nedoumice
Iako se radi o tehnički jednostavnoj stvari – pomjeranju sata – iz godine u godinu ljudi se pitaju isto: da li kazaljke idu unaprijed ili unazad. Postoje i razne „mnemotehnike“ da se lakše zapamti. Jedna od njih je da u proljeće „sat ide naprijed“ kao što priroda napreduje, a u jesen ide unazad jer se „vraćamo u kuće“.
Takođe, zanimljivo je da digitalni uređaji danas gotovo da eliminišu mogućnost greške. Većina mobilnih telefona, računara i pametnih satova automatski se prilagođava novom računanju vremena. Problem ostaje samo sa klasičnim zidnim i ručnim satovima, koji zahtijevaju ručno podešavanje.
