Dvije kašičice meda mogu pomoći vašem zdravkju. U nastavku teksta otkrivamo vam kako. Med se često doživljava samo kao prirodna zamjena za šećer ili dodatak čaju tokom zime, ali njegova uloga u očuvanju zdravlja mnogo je šira. Kroz historiju su ga koristile različite civilizacije, od stare Grčke do drevnog Egipta, ne samo kao hranu već i kao lijek. Iako su ljudi vijekovima vjerovali u njegova blagotvorna svojstva, savremena nauka tek posljednjih godina donosi konkretnije dokaze o tome kako med utiče na važne procese u organizmu, posebno kada je riječ o nivou šećera i masnoća u krvi.
-
Naučna pažnja usmjerena na med
Interesovanje naučnika za utjecaj meda na zdravlje značajno je poraslo u posljednjoj deceniji. Jedno od najzapaženijih istraživanja sprovedeno je na Univerzitetu u Torontu, gdje su istraživači analizirali kako redovna konzumacija meda utiče na tzv. kardiometaboličke faktore. Fokus je bio na vrijednostima šećera u krvi, ukupnog holesterola, kao i omjeru dobrog i lošeg holesterola, koji su ključni pokazatelji rizika za srčane bolesti.
Studija je obuhvatila 18 kontrolisanih ispitivanja sa više od 1.100 ispitanika različite starosne dobi. Tokom perioda od oko dva mjeseca, učesnici su svakodnevno konzumirali male količine meda, najčešće oko dvije kašičice dnevno. Iako se ova količina čini skromnom, rezultati su pokazali da i tako mala promjena u ishrani može imati mjerljiv utjecaj na zdravlje.
-
Šta se dešava u organizmu nakon redovne konzumacije meda
Analiza prikupljenih podataka pokazala je da su ispitanici koji su redovno konzumirali med imali povoljnije vrijednosti šećera u krvi u poređenju s onima koji su koristili druge zaslađivače. Posebno je zanimljivo to što nije zabilježen nagli porast glukoze, što je čest problem kod unosa rafinisanog šećera.
Osim toga, došlo je do smanjenja nivoa LDL holesterola, poznatog kao “loši” holesterol, koji se povezuje s nakupljanjem naslaga u krvnim sudovima. Istovremeno, kod dijela učesnika zabilježen je blagi porast HDL holesterola, koji ima zaštitnu ulogu za srce i krvne sudove. Ovi efekti su bili izraženiji kod osoba koje su koristile sirovi, neprerađeni med.
-
Zašto je sirovi med drugačiji
Razlika između sirovog i industrijski prerađenog meda često se zanemaruje. Sirovi med nije izložen visokim temperaturama niti intenzivnoj filtraciji, zbog čega zadržava enzime, vitamine i antioksidanse koji se inače gube tokom obrade. Upravo ti sastojci igraju važnu ulogu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Nutricionisti ističu da su flavonoidi i fenolni spojevi, kojih u sirovom medu ima u značajnim količinama, povezani sa smanjenjem upalnih procesa u tijelu. Ovi spojevi mogu doprinijeti boljoj elastičnosti krvnih sudova i smanjenju rizika od stvaranja krvnih ugrušaka, što je posebno važno za osobe koje imaju povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
-
Složena struktura meda i njen utjecaj
Iako se često navodi da med sadrži oko 80 posto šećera, njegova struktura je znatno složenija nego što to brojke sugerišu. Med sadrži prirodnu kombinaciju glukoze i fruktoze, ali i manje količine proteina, aminokiselina, minerala i organskih kiselina. Upravo ta kombinacija utiče na sporije apsorbovanje šećera u krvotok.
Zahvaljujući tom sporijem otpuštanju, med ne izaziva nagle skokove šećera u krvi, što ga čini prihvatljivijim izborom za osobe koje paze na glikemijski indeks namirnica. Naravno, to ne znači da se može konzumirati u neograničenim količinama, ali u umjerenim dozama može biti bolja alternativa rafinisanom šećeru.
-
Med u ishrani osoba s poremećajem šećera
Posebnu pažnju privlači potencijalna uloga meda u ishrani osoba koje imaju problema s regulacijom šećera u krvi. Iako dijabetičari moraju biti oprezni, pojedina istraživanja ukazuju na to da male količine sirovog meda, uz pravilno praćenje, mogu imati povoljniji efekat od klasičnih zaslađivača.
Razlog leži u prisustvu bioaktivnih spojeva koji mogu utjecati na osjetljivost ćelija na insulin. Iako su potrebna dodatna istraživanja, ovi nalazi otvaraju prostor za daljnje proučavanje uloge meda u medicinskoj ishrani.
-
Koliko meda je dovoljno
Stručnjaci se uglavnom slažu da je jedna do dvije kašičice sirovog meda dnevno sasvim dovoljna količina za ostvarivanje potencijalnih zdravstvenih koristi. Med se može dodati u jogurt, ovsenu kašu ili čaj, ali je važno izbjegavati dodavanje u vrele napitke jer visoka temperatura može uništiti dio korisnih sastojaka.
Prilikom kupovine, preporučuje se biranje meda provjerenog porijekla, idealno direktno od lokalnih pčelara. Takav med najčešće nije podvrgnut agresivnoj obradi i zadržava veći dio svojih prirodnih svojstava, što ga čini kvalitetnijim izborom za svakodnevnu upotrebu.
