Mnogo ljudi je doživilo neprijatan osjećaj ubrzanog lupanja srca ili čak i preskakanja otkucaja koji traje izvjesno vrijeem pa se nakon otga sve naizgled vrati u normalno stanje.
Visoki krvni tlak možda neće uzrokovati trenutnu bol, ali može tiho dovesti do kobnih posljedica. Profesorica dr. Vesna Stojanov upozorava na simptome koje često zanemarujemo, na svakodnevne navike koje nas dovode do srčanog udara, te ističe bitna saznanja o hipertenziji “na djelu” koja su ključna za razumijevanje svih. Predviđa se da će do 2040. hipertenzija postati najveći globalni čimbenik rizika. Ova informacija je duboko alarmantna.
- Hipertenzija ili visoki krvni tlak odnosi se na zdravstveno stanje koje karakterizira trajno povišen pritisak krvi na stijenke arterija. Obično su normalna očitanja krvnog tlaka približno 120/80 mmHg, dok se očitanja koja prelaze 140/90 mmHg smatraju povišenima. Hipertenzija se često naziva “tihim ubojicom” zbog svoje mogućnosti da dugo ostane asimptomatska. Kada se simptomi pojave, najčešći su: Glavobolja, osobito u zatiljnoj regiji, praćena vrtoglavicom i osjećajem nesigurnosti, zamagljenim vidom, umorom i raznim smetnjama vida. U određenim slučajevima početna indikacija hipertenzije može se očitovati kao teška komplikacija, uključujući moždani udar ili infarkt miokarda.
Visoki krvni tlak ili hipertenzija može se klasificirati kao primarni (esencijalni) kada se ne može utvrditi uzrok ili kao sekundarni kada se javlja kao posljedica drugih zdravstvenih stanja. Sljedeći su prepoznati čimbenici rizika: Genetska predispozicija, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, visok unos soli, konzumiranje alkohola, pušenje, kronični stres i specifične kronične bolesti poput bolesti bubrega su faktori koji doprinose. Liječenje i prevencija hipertenzije uključuje promjene načina života i, kada je potrebno, farmakološke intervencije.
Predložene strategije uključuju: Za promicanje optimalnog zdravlja preporuča se ograničiti unos soli na manje od 5 grama dnevno, ograničiti unos alkohola, prestati pušiti, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta svaki dan, održavati zdravu tjelesnu težinu i slijediti uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem i žitaricama. Kada se promjene u načinu života pokažu nedovoljnima, liječnici mogu propisati antihipertenzivne lijekove, uključujući ACE inhibitore, beta-blokatore, diuretike, između ostalih.
Hipertenzija povezana s radom odnosi se na povišena očitanja krvnog tlaka koja se javljaju isključivo na radnom mjestu. Kod ljudi pogođenih ovim stanjem mjerenja krvnog tlaka obično dosežu 140/90 mmHg ili više tijekom prosječnog osmosatnog radnog dana. Ove vrijednosti imaju tendenciju “skakanja” dok ste na poslu, a zatim se stabiliziraju kada radno vrijeme završi. Stručnjaci upozoravaju da stresno okruženje, zahtjevni zadaci, obroci bogati mastima i šećerom, pušenje i dugotrajno sjedenje mogu štetno utjecati na cjelokupno zdravlje i pridonijeti razvoju hipertenzije.
Krvni tlak odnosi se na snagu kojom krv djeluje na stijenke krvnih žila ili arterija, a varira ovisno o snazi srčane funkcije, elastičnosti arterija i ukupnom volumenu cirkulirajuće krvi. Čimbenici kao što su zdravstveno stanje, dob, tjelesna kondicija i način života značajno utječu na ovo mjerenje. Hipertenzija povezana s radom postala je istaknuta tema 21. stoljeća, a stručnjaci su je još 1993. godine identificirali kao specifičan oblik hipertenzije koja je posljedica stresa. Kao primarni faktor rizika za razvoj hipertenzije, dugotrajni stres neizbježno dovodi do manifestacije prave hipertenzije, što rezultira povišenim krvnim tlakom čak i kod kuće.
Pacijenti koji dožive ovo stanje suočavaju se s povećanom vjerojatnošću srčanog udara, moždanog udara te zatajenja srca i bubrega. Osim toga, kod ovih se osoba češće dijagnosticira dijabetes i povišena razina lipida, što ukazuje na metabolički sindrom, ali i promjene na perifernim krvnim žilama. To je objasnila prof. dr. Vesna Stojanov, kardiolog i specijalist hipertenzije, koja je na čelu Centra za hipertenziju Kliničkog centra Srbije i predsjednica Udruženja za hipertenziju Srbije, objavio je portal eKlinika. “Od velike je važnosti odgovarajuća terapija, počevši od nefarmakoloških pristupa, zatim farmakoloških tretmana koje bi trebao propisati kvalificirani liječnik, a ne laik.
Osim toga, ključno je obratiti pažnju na signale koje nam tijelo daje. Odabir načina života igra vitalnu ulogu, uključujući smanjenje masne hrane, povećanje tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja i apstinenciju od alkohola. Dr. Vesna Stojanov. “Temperaturne varijacije tjeraju mnoge pacijente u naše klinike, ali se borimo i s problemima onečišćenja zraka i buke. To je važna tema na kongresu jer čimbenici okoliša pridonose prevalenciji visokog krvnog tlaka”, rekao je profesor Stojanov. Neophodno je redovito kontrolirati krvni tlak i potražiti savjet liječnika kako bi se osiguralo brzo prepoznavanje i liječenje hipertenzije.
