Način naše prehrane ima jako veliki uticaj na naše zdravlje i ove činjenice je svaki dan sve više ljudi svjesno. Oni pokušavaju da promjene svoje jelovnike i da konzumiraju zdrave namirnice.
U nastavku donosimo vrijedne preporuke dr. Stanišića. Doktorica Svetlana Stanišić osvrnula se na temu kolesterola, predlažući određene namirnice za osobe koje se susreću s tom tegobom, a ujedno je istaknula česte pogreške ljudi te odredila namirnice koje je u pravilu najbolje izbjegavati. U zajednici ljubitelja fitnessa prevladava sklonost izbjegavanju žumanjaka, umjesto toga birajući niskokalorične omlete sastavljene isključivo od bjelanjaka.
- Unatoč tome, žumanjak sadrži obilje korisnih hranjivih tvari. Iako je izvedivo održati se bez uključivanja namirnica kao što su meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, liječnik naglašava da treba istražiti alternativne pristupe prije nego što se odluči na eliminaciju mesa. Rasprava nastavlja sa sažetkom četiri metode za upravljanje razinama kolesterola. Zobena kaša služi kao izvrsna opcija za doručak zbog sadržaja biljnih vlakana.
Važno je napomenuti da zobene pahuljice nisu unaprijed zapakirane; umjesto toga, kupimo zob, pomiješamo je s mlijekom i pripremimo kuhanjem. Kako je liječnik pojasnio, “zob sadrži beta-glukan, što je fantastično jer sprječava tijelo da reciklira kolesterol i smanjuje njegovu apsorpciju.” U borbi protiv kolesterola bitno je povećati unos mahunarki, sjemenki, lješnjaka, oraha i badema. Druga metoda uključuje uključivanje lješnjaka, oraha i badema, koji su svi bogati fitosterolima, vrstom kolesterola biljnog podrijetla.
Ovaj spoj se natječe s kolesterolom za apsorpciju u crijevima. Naglašavanje povećanja ovog unosa još je jedan ključni element koji treba razmotriti. Preporučljivo je izbjegavati margarin. Treća metoda podrazumijeva izbacivanje margarina iz prehrane. Iako je uobičajeno za pojedince da vjeruju da liječnici preporučuju slatkiše prvenstveno zbog sadržaja šećera, to nije temeljni razlog.
Brojni namazi i napolitanke često među svojim sastojcima sadrže hidrogenirano palmino ulje ili hidrogenirano biljno ulje, koji su zapravo oblici margarina. Iako se za ove proizvode reklamira da ne doprinose povišenim razinama kolesterola, oni zapravo značajno povećavaju kolesterol – otprilike šest puta više od maslaca. Domaći kolači omiljeni su zbog upotrebe maslaca kao sastojka. Četvrti pristup podrazumijeva konzumaciju namirnica koje pozitivno utječu na razinu kolesterola, među kojima su češnjak, vrlo cijenjen kod Srba, maslinovo ulje i masna riba.
Nadalje, liječnica savjetuje oprez kod prekomjerne konzumacije fitosterola u suplementima jer u velikim količinama može doći do štetnih učinaka. Dr. Stanišić napominje: “Postoje suplementi češnjaka koji navodno poboljšavaju miris zadaha. Ako ti dodaci stvarno ne spriječe neugodan zadah, nisu učinkoviti. Stoga, nemojte rasipati novac.
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka i kroz povijest je imao istaknuto mjesto u globalnoj kulturi i praksi prirodnog liječenja. Ova cijenjena ljekovita biljka ima povijest dužu od pet tisuća godina. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je raširen u raznim regijama diljem svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunološki sustav i pruža brojne zdravstvene prednosti.
Alicin, primarni aktivni spoj u češnjaku, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima. U staroegipatskoj kulturi češnjak je bio visoko cijenjen kao sveta biljka; davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a njegovi ostaci otkriveni su u grobnicama faraona. Slično, u staroj Grčkoj i Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitke kako bi poboljšali svoju izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava.
S obzirom na svoje kulinarske i terapeutske prednosti, češnjak je neizostavan sastojak svakog domaćinstva i obroka. Zauzima značajnu poziciju u prehrambenoj praksi, funkcionirajući kao začin u gotovo svim varijantama kuhinje. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporučuje se redovita konzumacija u sirovom obliku, a loš zadah možete riješiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.
