Bliži se godišnjica obilježavanja genocida u Srebrenici. U nastavku teksta pročitajte šta je predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik izjavio. Ponovo je izazvao snažne reakcije izjavama koje negiraju međunarodno pravno potvrđene činjenice i dodatno produbljuju postojeće političke i etničke podjele u Bosni i Hercegovini. Na konferenciji za medije održanoj u Banjoj Luci, Dodik je, u svom prepoznatljivom stilu, odbacio legitimitet državnog obilježavanja ovog događaja, osporavajući narativ žrtava i negirajući presude međunarodnih sudova.
-
Obilježavanje Srebrenice kao “inicijativa muslimanske strane”
Dodik je tom prilikom istakao da obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici nije organizovano na državnom nivou, već ga, kako on tvrdi, organizuje isključivo “muslimanska strana”. Na taj način pokušao je umanjiti značaj i zvaničnost događaja koji se već decenijama prepoznaje širom svijeta kao jedan od najtragičnijih zločina u savremenoj evropskoj historiji.
– Ostaje potpuna nesaglasnost u vezi s tim. To ne ide kod nas i ne može biti prihvaćeno. Mi ne sporimo njihovu potrebu da to obilježe, ali to da oni nas stalno preko tog događaja kvalifikuju na najgori mogući način, za nas je neprihvatljivo – rekao je Dodik, ne nudeći nikakav konstruktivan prijedlog za izgradnju zajedničkog sjećanja ili barem minimuma međuentitetskog uvažavanja.
Njegova izjava implicira ne samo distanciranje od odgovornosti, već i odbacivanje bilo kakve zajedničke državne osude zločina, iako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pravosnažno presudio da se u Srebrenici desio genocid, a više presuda osudilo je političke i vojne lidere bosanskih Srba.
-
Dodik relativizira zločin i negira genocid
U nastavku obraćanja, Dodik je nastavio sa već ustaljenim retoričkim obrascem relativizacije, nazivajući genocid u Srebrenici “velikim zločinom”, ali uporno izbjegavajući upotrebu termina koji je utvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova. Negiranjem genocida Dodik ne samo da krši zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, već i duboko vrijeđa porodice žrtava i doprinosi atmosferi negiranja i revizionizma.
– Kada govorimo o Srebrenici imenima, tamo se navode i oni koji su stradali i 1991. i 1992. godine. Nije to događaj od 11. do 18. jula. Time se htjela učiniti koncentracija – izjavio je Dodik, sugerišući da su brojevi žrtava manipulirani i da je narativ o genocidu rezultat političke konstrukcije.
Takve izjave nisu nove, ali i dalje izazivaju osudu domaće i međunarodne javnosti. Istovremeno, predsjednik RS koristi svaku priliku da istakne da “niko nije odgovarao za stradanja Srba u Podrinju”, što koristi kao osnovu za relativizaciju zločina nad Bošnjacima i stavljanje znaka jednakosti među nesrazmjernim historijskim događajima.
-
Spominjanje stradanja Srba u Bratuncu kao politički balans
Dodik je također rekao da želi da i obilježavanje stradanja Srba u Bratuncu i stradanja Bošnjaka u Srebrenici prođu mirno i dostojanstveno, ali njegovo insistiranje na paralelnim narativima često se koristi kao instrument za negaciju posebnog karaktera genocida u Srebrenici. Pritom se gubi iz vida razlika između pojedinačnih ratnih zločina i sistematskog istrebljenja koje je međunarodno prepoznato kao genocid.
Upravo kroz ovakve izjave, Dodik pokušava da “izbalansira” krivicu, iako se brojke, pravne kvalifikacije i međunarodne presude jasno razlikuju i ne ostavljaju prostora za takvu vrstu relativizacije.
-
Ustavni sud RS i odluka o budžetskim sredstvima
Pored komentara o Srebrenici, Dodik je iskoristio medijsku konferenciju i da komentariše odluku Ustavnog suda RS u vezi sa Zakonom kojim su sredstva prikupljena putem PDV-a raspodijeljena na način koji je bio nepovoljan za gradove Banja Luka i Bijeljina. Sud je tu odluku proglasio neustavnom, čime se otvorilo pitanje političke i fiskalne ravnoteže unutar entiteta.
– Neće se smanjiti budžeti nerazvijenim općinama. RS će zaštititi nerazvijene opštine – rekao je Dodik, nastojeći ublažiti zabrinutost lokalnih vlasti u manje razvijenim sredinama koje bi mogle pretrpjeti štetu usljed revizije načina raspodjele sredstava.
Ova izjava predstavlja tipičan primjer Dodikove strategije kontrole političkog narativa, gdje se svaka kritika ili pravna intervencija s viših nivoa vlasti automatski interpretira kao napad na entitetski suverenitet. Tako se i odluke domaćih sudova često predstavljaju kao dio šire zavjere protiv Republike Srpske, iako dolaze iz institucija unutar samog entiteta.
-
Zatvoren krug negiranja, žrtvovanja i političkog pritiska
Dodikove izjave u vezi sa Srebrenicom i ustavnim pitanjima jasno ukazuju na njegovu strategiju: kombinacija negiranja, relativizacije i jačanja osjećaja ugroženosti. U tom zatvorenom krugu, svaki pokušaj suočavanja s prošlošću se odbacuje kao politički napad, dok se institucionalna kriza koristi kao alat za dodatno zatezanje odnosa unutar BiH.
Njegova retorika ostaje konzistentna, ali sve udaljenija od pravde, pomirenja i istine koje bi trebalo da budu temelj održive budućnosti u Bosni i Hercegovini.
