Da li znate koju moć ima vrganj? U nastavku teksta doznajte. Priprema vrganja često se opisuje kao jednostavna, ali ta jednostavnost nije mana, nego najveća prednost ove cijenjene šumske gljive. Vrganj je jedna od onih namirnica koje same po sebi imaju dovoljno karaktera, mirisa i okusa da im ne treba puno dodataka niti kompliciranih tehnika kuhanja. Upravo zato ga vole i iskusni gurmani i ljudi koji tek povremeno ulaze u kuhinju. Kada imate kvalitetan, svježe ubrani vrganj, najvažnije je ne pokvariti ono što je priroda već savršeno složila.
-
Zašto se vrganj smatra kraljem šumskih gljiva
Među svim jestivim gljivama, vrganj zauzima posebno mjesto. Njegovo meso je čvrsto, miris ugodan i prepoznatljiv, a okus pun i zaokružen. Zbog toga je jedna od najtraženijih šumskih gljiva i često postiže visoku cijenu na tržnicama. No, osim što je gastronomski izuzetno cijenjen, vrganj ima i značajnu nutritivnu vrijednost.
Jestive gljive općenito su niskokalorične, a vrganj u tome nije iznimka. Ne sadrži masnoće ni kolesterol, što ga čini pogodnim za svakodnevnu prehranu. Istovremeno je bogat kalijem, mineralom važnim za pravilno funkcioniranje mišića i regulaciju krvnog tlaka. Upravo zbog toga često se preporučuje osobama koje paze na prehranu ili imaju problema s povišenim masnoćama u krvi.
-
Hranjiva vrijednost i zdravstvene prednosti
Vrganji su bogati dijetalnim vlaknima koja pomažu probavi i daju osjećaj sitosti. Osim toga, sadrže niz vitamina, među kojima se ističu vitamini B skupine, posebno B1 i B2, zatim vitamin C i vitamin D. Vitamini B skupine važni su za živčani sustav i metabolizam, dok vitamin D doprinosi zdravlju kostiju i imuniteta.
Od mineralnih tvari, u vrganjima se nalaze kalij, željezo, cink i kalcij. Željezo je važno za stvaranje crvenih krvnih stanica, cink za imunitet, a kalcij za kosti i zube. Zbog takvog sastava, vrganji se često preporučuju osobama s kardiovaskularnim problemima, povišenim krvnim tlakom ili aterosklerozom, ali i svima koji žele uravnoteženu i prirodnu prehranu.
-
Svježina kao najvažniji faktor
Kod pripreme gljiva, a posebno vrganja, svježina igra ključnu ulogu. Najbolje ih je pripremiti isti dan kada su ubrani, jer tada imaju najizraženiji okus i aromu. Ako to nije moguće, mogu se čuvati do jednog dana, ali već tada polako gube dio svoje svježine. Dugim stajanjem gljive postaju mekše, gube miris i nisu više jednako ugodne za jelo.
Mnogi ljubitelji vrganja nakon berbe ne čekaju dugo. Gljive se očiste, tanko narežu i odmah završe na tavi ili tanjuru. Jedan od najjednostavnijih načina pripreme je sirovi vrganj narezan na tanke ploške, začinjen s malo maslinovog ulja i nekoliko kapi aceta. Takav način konzumacije omogućuje da se u potpunosti osjeti prirodan okus gljive.
-
Brza priprema na tavi
Jedan od najčešćih načina pripreme svježih vrganja je kratko pirjanje. Nakon čišćenja, vrganji se narežu na ploške i stave na zagrijanu tavu s malo ulja. Dovoljno im je nekoliko minuta termičke obrade da omekšaju i puste svoj miris. Često im se dodaju jaja, što rezultira jednostavnim, ali vrlo ukusnim jelom koje mnogima predstavlja pravi jesenski doručak ili brzi ručak.
Upravo ta kratka obrada čuva strukturu gljive i sprječava da postane gnjecava. Vrganji vrlo brzo omekšaju, a njihova aroma ispuni kuhinju. Mnogi kažu da je upravo u toj jednostavnosti tajna uživanja u vrganjima.
-
Juha od svježih vrganja
Juha od vrganja jedno je od najklasičnijih jela koje se priprema od ove gljive. Potrebne su dvije glavice luka, količina vrganja koju imate na raspolaganju, žlica brašna, malo peršina, sol, papar i ulje. Luk se najprije lagano izdinsta dok ne postane staklast, zatim se dodaju narezani vrganji. Nakon kratkog pirjanja dodaje se žlica brašna kako bi juha dobila blagu gustoću.
Zatim se dolije voda, ovisno o tome za koliko osoba se juha priprema. Juha se kuha desetak minuta, odnosno dok vrganji ne omekšaju. Na kraju se začini solju, paprom i nasjeckanim peršinom. Razlika između ove juhe i one pripremljene od kupovnih gljiva odmah je primjetna, jer svježi vrganji daju znatno puniji i prirodniji okus.
-
Sušenje vrganja za kasniju upotrebu
Ako imate veću količinu vrganja, sušenje je jedan od najboljih načina da ih sačuvate. Gljive se narežu na tanke ploške, debljine nekoliko milimetara, i poslože na masni papir. Suše se u pećnici na oko 50 °C, uz lagano odškrinuta vrata, kako bi vlaga mogla izlaziti. Proces traje oko dva sata, a gotovi su kada postanu suhi i lomljivi, gotovo poput čipsa.
Osušene vrganje ne treba spremati u hermetički zatvorene posude. Najbolje ih je čuvati u papirnatim vrećicama ili pamučnim vrećicama koje omogućuju da gljive “dišu”. Mnogi smatraju da su juhe i umaci od suhih vrganja čak aromatičniji nego oni od svježih, jer se tijekom sušenja okus dodatno koncentrira i postaje intenzivniji.
