Kako koja godina dolazi klima se sve više mijenja. Tako je Evropa ušla u novu fazu klimatske krize. Ekstremne vrućine sve češće prelaze 40 stepeni Celzijusa, a meteorolozi upozoravaju da bi naredni dani mogli donijeti hiljade smrtnih slučajeva povezanih s toplotnim udarima. Južna Evropa već trpi posljedice – smrtnim ishodima, požarima, evakuacijama i crvenim meteo-uzbunama koje paralizuju cijele regije.
-
Prvi Smrtni Slučajevi: Posljedice Toplote Ubrzano Stižu
Italija je među prvim državama koje bilježe tragične ishode. U Bolonji je 47-godišnji građevinski radnik preminuo nakon što mu je pozlilo tokom rada na otvorenom. Nedugo zatim, 70-godišnjak je stradao u bujičnoj poplavi, izazvanoj naglom promjenom vremena zapadno od Torina. Obje tragedije simbolizuju sve češće i razornije kombinacije vrućine i ekstremnih vremenskih prilika.
U španskoj regiji Huelva izmjereno je čak 46 stepeni, što je novi junski rekord. Istovremeno, Grčka, Portugal, Italija i Balkan pogođeni su visokom temperaturom, šumskim požarima i zagađenjem zraka, dok se vatrogasne i hitne službe bore da zaštite stanovništvo i infrastrukturu.
-
Naučnici Upozoravaju: Smrti Su Neizbježne Bez Hitnog Djelovanja
Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju da svako odlaganje mjera nosi ogromne rizike. Prema riječima Marisol Yglesias Gonzalez, savjetnice za klimatske promjene pri WHO-u, situacija više nije pitanje “da li” ćemo imati toplotne valove, već “koliko često i koliko dugo će trajati”.
Podaci koje je iznio Pierre Masselot s Londonske škole higijene i tropske medicine pokazuju da bi između 30. juna i 3. jula moglo biti više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva u Evropi. Najugroženije zemlje su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg.
U Francuskoj su vlasti već aktivirale najviši stepen upozorenja, ističući da su riziku izloženi čak i zdravi ljudi. Crvena meteo-upozorenja aktivna su i u Belgiji, Njemačkoj i Hrvatskoj, dok Švicarska prijeti olujama kao sekundarnom posljedicom toplinskog pritiska.
-
Broj Žrtava Sve Veći: Toplota Godišnje Odnosi Hiljade Života
Vrućina već odnosi više od 175.000 života godišnje u širem evropskom području koje pokriva WHO – od Islanda do Rusije. Jedna velika studija iz januara ove godine, koja je uključila podatke iz 854 grada, upozorava da će broj smrtnih slučajeva vrtoglavo rasti ako države ne prilagode svoje sisteme klimatskim izazovima.
WHO je ponovo naglasio da su klimatske promjene, uzrokovane emisijom iz fosilnih goriva, direktan razlog za porast učestalosti i jačine toplotnih talasa. Njihovi efekti nisu samo fizički već i sistemski – od zdravstvenih do socijalno-ekonomskih.
-
Španski i Balkanski Gradovi na Rubu Iznemoglosti
Prema podacima španske meteorološke službe Aemet, skoro dvije trećine urbanih centara u toj zemlji trenutno je pod zdravstvenim upozorenjem. Više od 800 gradova nalazi se na najvišem stepenu pripravnosti. Vrućine pogađaju i Portugal, Italiju i Grčku, a sve više zemalja proglašava vanredno stanje zbog šumskih požara.
Grčka vlada upozorila je na pojačano zagađenje zraka u priobalnim regijama zbog dimnih oblaka iz požara koji bukte oko Atine. U Turskoj je kod Izmira evakuisano više od 50.000 ljudi. Albanija se bori s desetinama požara, dok je u Srbiji prošlog četvrtka zabilježen najtopliji dan otkako se vodi evidencija.
-
Preporuke za Građane i Posebno Ugrožene Grupe
WHO poziva građane da redovno piju vodu, ostanu u hladu tokom najtoplijih sati i zaštite najosjetljivije – starije, djecu, trudnice, osobe sa hroničnim bolestima i one koji rade na otvorenom. Posebno se naglašava oprez za one koji koriste lijekove kao što su antidepresivi ili terapije za krvni pritisak, jer takvi lijekovi mogu otežati termoregulaciju tijela.
-
Institucionalni Odgovor: Nedovoljna Pripremljenost Vlada
WHO-ovi stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno reagovati tek kad vrućine stignu. Potrebno je unaprijediti spremnost. U istraživanju iz 2022. godine samo 21 od 57 zemalja u evropskoj regiji WHO-a prijavila je da ima nacionalni plan za zaštitu zdravlja od ekstremne toplote. Među njima je samo 14 zemalja članica EU.
Iako mnoge zemlje posjeduju sisteme ranog upozorenja, većina još uvijek zaostaje u strateškim mjerama kao što su adaptacija zdravstvenih sistema, urbano planiranje i infrastruktura koja smanjuje izloženost vrućini.
WHO najavljuje nove smjernice za 2026. godinu koje će uključivati konkretne strategije za tzv. “hladne zone” u gradovima – javne prostore s klimom ili prirodnim hladom – kao dio šireg plana zaštite populacije od budućih toplotnih udara.
