Pjevačica Ana Bekuta je žrtva prevare. O čemu je riječ doznajte u nastavku teksta. U vremenu kada se granica između stvarnosti i digitalne fikcije sve više briše, poznata pjevačica Ana Bekuta suočila se s ozbiljnim problemom — njen lik i glas iskorišćeni su u lažnoj internet reklami koja se širi društvenim mrežama. Video u kojem pjevačica navodno dijeli „čudesni recept“ za liječenje proširenih vena zapravo je, kako je sama otkrila, proizvod vještačke inteligencije.
Bekuta je putem Instagrama upozorila javnost da je riječ o potpunoj prevari i zamolila svoje pratioce da ne vjeruju sadržajima koji se predstavljaju kao njene izjave ili preporuke. Istovremeno, potvrdila je da su nadležni organi već obaviješteni i da je u toku postupak utvrđivanja odgovornosti za ovu manipulaciju.
-
Video koji obmanjuje gledaoce
Lažni video pojavio se na Fejsbuku i brzo se proširio među korisnicima. Na snimku se vidi Bekutin lik dok, smirenim tonom i poznatim gestovima, objašnjava kako navodno koristi prirodni preparat za varikozne vene. Za prosječnog gledaoca, snimak djeluje potpuno autentično. Međutim, pjevačica tvrdi da nikada nije snimila takav materijal i da je riječ o montiranom sadržaju koji koristi njen lik bez dozvole.
„Na Fejsbuku se pojavio video u kojem navodno dajem recept za liječenje varikoze. Ne želim da ljudi nasjedaju, jer je u pitanju klasična internet prevara“, poručila je Bekuta putem svog Instagram profila.
Dodala je da je u pitanju „vrlo opasna zloupotreba tehnologije“, jer video izgleda uvjerljivo i lako može prevariti ljude koji vjeruju da pjevačica zaista preporučuje neki proizvod.
Bekuta je istakla da su stručnjaci već angažovani kako bi se video uklonio i otkrilo ko stoji iza prevare. „Video je kreiran uz pomoć vještačke inteligencije i obmanjuje ljude. Za rješavanje ove situacije angažovane su nadležne službe, a iskorišćen je moj lik“, navela je.
-
Reakcije javnosti i podrška fanova
Objava Ane Bekute izazvala je veliki broj reakcija na društvenim mrežama. Fanovi su joj u komentarima pružali podršku i izražavali bijes zbog načina na koji je njen lik iskorišćen. Mnogi su napisali da su i sami vidjeli sporni video i da im je djelovao sumnjivo, ali nisu bili sigurni da li je autentičan.
Brojni korisnici prijavili su sadržaj Fejsbuku, dok su neki apelovali na strožije kontrole kada je riječ o oglasima i sponzorisanim objavama. Kolege iz estradnog svijeta takođe su stale uz pjevačicu, ističući da ovakve situacije ne smiju ostati nekažnjene jer narušavaju ugled i povjerenje javnosti.
Stručnjaci upozoravaju da je ovakva vrsta digitalne prevare sve češća, upravo zbog dostupnosti alata koji mogu vjerno imitirati nečiji izgled, glas i pokrete. Takvi video-snimci poznati su kao „deepfake“ — tehnološki proizvodi koji su toliko realistični da ih je teško razlikovati od stvarnih.
-
Džejla Ramović u sličnoj situaciji
Nije prošlo mnogo vremena prije nego što se i druga poznata pjevačica suočila sa sličnim problemom. Džejla Ramović, pobjednica muzičkog takmičenja i jedna od najmlađih zvijezda regionalne scene, objavila je da je i njen identitet zloupotrijebljen u lažnoj reklami.
„Želim da obavijestim javnost da je reklama u kojoj se koristi moje ime, prezime, lik i glas lažna i da nemam nikakve veze s njom! Moj identitet je iskorišćen bez dozvole, a glas u reklami generisan je pomoću AI, takođe bez mog znanja i pristanka“, napisala je Džejla na Instagramu.
Ramović je naglasila da nikada nije učestvovala u kampanji niti podržala proizvod koji se reklamira i da je cijeli video napravljen bez njenog pristanka. Njena objava brzo je privukla pažnju medija, a brojni fanovi su izrazili zabrinutost koliko je lako danas iskoristiti tuđi lik za prevaru.
-
Tehnologija koja imitira stvarnost
Napredak u razvoju vještačke inteligencije donio je brojne koristi — od automatizacije poslova do kreativnih rješenja u umjetnosti. Ipak, ono što je nekada bilo oruđe za inovaciju, danas se sve češće koristi i za manipulaciju.
Deepfake tehnologija omogućava kreiranje video-snimaka u kojima izgleda kao da poznate ličnosti govore ili rade nešto što nikada nisu. Dovoljno je nekoliko sekundi autentičnog materijala da bi softver stvorio potpuno novi, ali lažan sadržaj. Kada se takvi video-snimci plasiraju kao reklame, posljedice mogu biti ozbiljne — i za javne osobe i za građane koji vjeruju da kupuju stvaran proizvod.
Pravni sistem još uvijek pokušava da sustigne brzinu kojom tehnologija napreduje. U većini zemalja, pa i u regionu, ne postoji precizan zakon koji direktno reguliše ovakve slučajeve, pa se istrage uglavnom svode na pronalaženje autora i prijavu platformama.
-
Potreba za oprezom i digitalnom pismenošću
Slučajevi Ane Bekute i Džejle Ramović pokazuju koliko je važno biti oprezan u digitalnom prostoru. Lažne reklame ne ciljaju samo poznate osobe — one varaju i obične ljude koji povjeruju u ono što vide.
Bekuta je u svojoj objavi pozvala fanove da uvijek provjere izvor informacije i da ne kupuju proizvode koji se reklamiraju putem sumnjivih linkova ili oglasa. Ramović je takođe apelovala na medije i platforme da ozbiljnije pristupe zaštiti autorskih prava i identiteta javnih ličnosti.
Ove dvije situacije samo su podsjetnik koliko se brzo granica između stvarnog i lažnog može izbrisati, i koliko je važno naučiti prepoznati razliku prije nego što bude kasno.
