Jeziva bolest koja napada poslije 40. godine. O kojoj bolesti je riječ doznajte u nastavku teksta. Mnogi ljudi vjeruju da bi ozbiljna bolest morala da se osjeti odmah. Ako nema bola, nema ni problema. Međutim, jetra često ne šalje jasne signale upozorenja. Upravo zato masna jetra može godinama postojati bez izraženih simptoma, dok se promjene u organizmu polako gomilaju. Tek kada se urade laboratorijske analize ili ultrazvuk, osoba sazna da nešto nije u redu. Do tada, proces može trajati tiho i neprimjetno.
-
Šta podrazumijeva dijagnoza MASLD?
Masna jetra, stručno nazvana metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease (MASLD), ranije poznata kao non-alcoholic fatty liver disease (NAFLD), predstavlja stanje u kojem dolazi do prekomjernog taloženja masnoće u ćelijama jetre. Za razliku od oštećenja uzrokovanog alkoholom, ovdje je riječ o poremećajima metabolizma.
Jetra ima ključnu ulogu u preradi hranljivih materija, regulaciji šećera i masti u krvi, kao i uklanjanju štetnih supstanci iz organizma. Kada je metabolizam poremećen, posebno kod osoba sa insulinskom rezistencijom, višak masnoće počinje da se skladišti u jetri. Vremenom, to može dovesti do upale i oštećenja tkiva.
MASLD je danas jedan od najčešćih hroničnih poremećaja jetre u svijetu. Povezan je sa savremenim načinom života, smanjenom fizičkom aktivnošću i povećanim unosom kalorija.
-
Zašto se bolest često otkriva slučajno?
U početnoj fazi masna jetra uglavnom ne izaziva bol niti izražene tegobe. Osoba može normalno funkcionisati, ići na posao, vježbati, obavljati svakodnevne obaveze, a da nema nikakav osjećaj da se u organizmu dešava promjena.
Zbog toga se stanje često otkriva prilikom rutinskih krvnih pretraga kada se primijete povišeni jetreni enzimi. Nekada se promjene uoče na ultrazvuku abdomena koji je urađen iz sasvim drugog razloga, na primjer zbog bolova u stomaku ili kontrole drugih organa.
Odsustvo simptoma često dovodi do odlaganja reakcije. Mnogi pacijenti, kada čuju da imaju masnu jetru, ne doživljavaju to kao ozbiljan problem jer se osjećaju dobro. Međutim, iza te tišine može se razvijati proces koji traje godinama.
-
Koji simptomi se mogu javiti s napredovanjem bolesti?
Kada masna jetra pređe iz jednostavnog nakupljanja masnoće u fazu upale, mogu se pojaviti prvi znaci. Oni su najčešće blagi i lako se pripisuju drugim uzrocima.
Najčešći simptomi uključuju:
- hronični umor i manjak energije
- osjećaj težine ili tupi bol u gornjem desnom dijelu stomaka
- smanjen apetit
- neplanirani gubitak tjelesne težine
- nadutost ili nelagodnost poslije obroka
U uznapredovalim fazama, kada je jetra ozbiljno oštećena, može se pojaviti žutica. To podrazumijeva žućkastu boju kože i beonjača, što je znak da jetra više ne obavlja svoju funkciju kako treba.
Važno je naglasiti da su ovi simptomi nespecifični. Umor i nelagodnost u stomaku mogu biti povezani sa stresom, probavnim smetnjama ili drugim bolestima. Upravo zato masna jetra često ostaje neprepoznata duži niz godina.
-
Kako dolazi do pogoršanja stanja?
Kod velikog broja ljudi masna jetra ostaje u relativno stabilnoj fazi, bez ozbiljnih komplikacija. Međutim, kod manjeg procenta oboljelih dolazi do razvoja upalnog oblika bolesti poznatog kao metabolic dysfunction-associated steatohepatitis (MASH).
U toj fazi, osim nakupljene masnoće, prisutna je i upala koja oštećuje ćelije jetre. Organ pokušava da se oporavi, ali ponovljena oštećenja dovode do stvaranja ožiljkastog tkiva, što se naziva fibroza.
Ako fibroza napreduje, može preći u cirozu jetre. Ciroza znači da je veliki dio zdravog tkiva zamijenjen ožiljcima, što ozbiljno narušava funkciju jetre. U toj fazi mogu se javiti komplikacije poput zadržavanja tečnosti u stomaku, krvarenja ili poremećaja svijesti zbog nakupljanja toksina u organizmu.
Ovaj proces je spor i može trajati dvadeset godina ili duže. Upravo zato mnogi pacijenti tek u kasnijoj životnoj dobi saznaju da imaju ozbiljno oštećenje jetre.
-
Ko ima najveći rizik?
Masna jetra je usko povezana sa metaboličkim poremećajima. Najvažniji faktori rizika su:
- gojaznost, naročito nakupljanje masnoće u predjelu stomaka
- dijabetes tipa 2
- povišen krvni pritisak
- visok nivo holesterola i triglicerida
- metabolički sindrom
- starija životna dob, posebno nakon 40. godine
Rizik je veći ako osoba ima više navedenih faktora istovremeno. Na primjer, kombinacija povišenog šećera u krvi, visokog krvnog pritiska i viška kilograma značajno povećava vjerovatnoću razvoja MASLD.
Procjenjuje se da približno trećina odraslih širom svijeta ima neki oblik masne jetre. Ova brojka jasno pokazuje koliko je stanje rasprostranjeno i koliko je povezano sa savremenim načinom života.
Masna jetra nije samo izolovani problem jednog organa. Ona je često dio šire slike koja uključuje poremećaj metabolizma, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i druge hronične zdravstvene tegobe. Razumijevanje faktora rizika i redovne kontrole mogu imati ključnu ulogu u ranom otkrivanju i praćenju ovog stanja.
