Ponekad se pojedinci mogu ponašati neljubazno i zlonamjerno, a da to ne bude odmah vidljivo, zbog čega neko pogrešno vjeruje da su prijatelji. Ipak, postoje različiti pokazatelji koji mogu pomoći u prepoznavanju onih koji gaje loše namjere, a zavist je prvi znak. Danas vam otkrivmao malo više o tome.
- Zavist je emocija koja često djeluje u tajnosti, vješto se prikrivajući kao postupci brižnog prijatelja, kolege ili člana obitelji. Često smo nesvjesni prisutnosti zavisti kod onih oko nas, pogrešno doživljavajući njihovu zabrinutost kao istinsku.
Potrebno je pomnije ispitivanje; postoji jasan pokazatelj koji može signalizirati kada netko osjeća zavist prema vama, onaj koji je lako prepoznatljiv. Razmislite o situaciji u kojoj ste doživjeli nesreću – možda ste izgubili posao, bili podvrgnuti krađi, naišli na izdaju, prošli kroz razvod od partnera ili niste uspjeli osigurati mjesto na sveučilištu.
U tim situacijama osoba može izraziti suosjećanje, pružiti uho za slušanje i pokazati suosjećanje. Tipično, ova osoba može pokazati nedostatak topline prema vama, povremeno pribjegavajući pretjeranoj kritici. Sjećate li se je li ta osoba prije ismijavala vaše ideje ili zanemarivala vaša stajališta? Svakako je netipično da se ta ista osoba iznenada zainteresira za vaše poteškoće, kao da se njihovo ponašanje promijenilo.
Međutim, ova se transformacija ne temelji na istinskom kajanju; umjesto toga, njihova je briga lišena prave empatije. Oni su stigli da svjedoče vašim borbama, mukama i izazovima koje podnosite. Dok se izvana prikazuju kao suosjećajni poznanici, iznutra izvlače zadovoljstvo iz vaše nevolje.
Psihološka istraživanja sugeriraju da se isto područje mozga aktivira u iskustvu zavisti i fizičke boli. Stoga, kada netko pati, to može izazvati osjećaje neprijateljstva. Posljedično, promatranje prosperiteta drugog pojedinca može izazvati nelagodu, potičući promatrača da se osjeća nedostojnim i da gaji želje za nesrećom prema toj osobi. Pojedinac ove prirode može uživati u nevolji drugih.
Nakon pažljivog ispitivanja, može se uočiti da ova osoba pokazuje neumjerenu znatiželju u vezi s pojedinostima neželjenih događaja, što vas često navodi da otkrijete svoje izazove. Njihovo oduševljenje tuđim nesrećama teško je prikriti; s vremena na vrijeme, smiješak se čak može pojaviti na njihovom licu.
Budite oprezni kada imate posla s osobama ove vrste, posebno onima koji se predstavljaju kao prijatelji. Njihov nedostatak autentičnosti i istinske dobre volje zahtijeva njihovo uklanjanje iz vašeg života. U situacijama u kojima je potpuna isključenost nepraktična—kao što je unutar profesionalnog okruženja—preporučljivo je minimizirati interakcije i ograničiti razgovore isključivo na pitanja profesionalne prirode.
BONUS TEKST
Kulinarska baština Afrike složena je i raznolika, oblikovana stoljećima međuigrom različitih kultura, geografskih karakteristika i klimatskih uvjeta.
U središtu afričke prehrane nalazi se široka paleta sastojaka lokalnog porijekla, duboko oblikovanih osebujnim običajima i klimom svake regije. Na primjer, u zapadnoj Africi klima se kreće od tropske do sušne, što rezultira prehranom koja prvenstveno sadrži žitarice kao što su kukuruz, proso i sirak. Ove se žitarice obično koriste u izradi osnovnih jela kao što su “banku” i “fufu”.
- Fufu, jelo koje uživa široku popularnost, priprema se od korjenastog povrća poput slatkog krumpira ili manioke, koje se kuha i zatim pasira. Nasuprot tome, banku, koji se obično pravi od kukuruza ili prosa, često se služi kao prilog.
Oba su jela bogata hranjivim tvarima i daju potrebnu energiju za dnevne aktivnosti. Unutar prehrambenih običaja zapadne Afrike, mahunarke – poput kikirikija, graha i slanutka – imaju značajnu vrijednost. Njihov izvanredan sadržaj proteina i vlakana čini mahunarke iznimnom komponentom redovitih obroka.
Često se mahunarke ugrađuju u juhe ili variva, kao primjer juhe “egusi”, koja sadrži sjemenke dinje i obično uključuje meso ili ribu. Istočni dio Afrike, karakteriziran vlažnom klimom koja pogoduje uzgoju raznolikog voća i povrća, u svojoj kulinarskoj praksi prikazuje živu lepezu svježih namirnica.
Značajan primjer može se pronaći u Keniji, gdje se glavno jelo “ugali”, napravljeno od kukuruza, obično poslužuje uz asortiman povrća i mesa. Uz to, prevladava konzumacija svježeg voća poput manga, ananasa i papaje, bilo u cijelom obliku ili kao sokovi. U sjevernoj Africi kombinacija povoljnih klimatskih i zemljišnih uvjeta potiče uspješan rast aromatičnog bilja i začina, što rezultira bogatom i raznolikom prehranom.
