Krvni pritisak predstavlja kritičnu varijablu u procjeni našeg zdravlja, činjenica koja može postati očita prilikom posjeta doktoru. Obično je jedna od početnih procjena mjerenje krvnog pritiska. Danas otkrivamo na šta upućuje i upozorava slavna doktorica.
Nizak tlak se često manifestira i tipično predstavlja u tri različita oblika, osobito tijekom razdoblja nestabilnih vremenskih uvjeta. Povišene razine vlage u atmosferi, koje su rezultat značajnih oborina, u kombinaciji sa zagušenim okruženjima, velikim gužvama i stresom, mogu dovesti do brzog pada krvnog tlaka, čak i kod osoba dobrog zdravlja.
Osobe sa srčanim bolestima, posebno one s hipertenzijom, posebno su osjetljive na nesvjesticu; međutim, ovaj rizik je primjenjiv na sve pacijente koji boluju od kroničnih bolesti. Stoga medicinski stručnjaci savjetuju da se poveća učestalost mjerenja krvnog tlaka kako bi se spriječili simptomi poput vrtoglavice, mučnine, lupanja srca i slabosti.
Prema riječima dr. Radmile Šehić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu, niski krvni tlak definiran je sistoličkim od 90 mmHg i dijastoličkim od 60 mmHg. “Ovo stanje predstavlja niz simptoma; osim vrtoglavice, mučnine, lupanja srca i opće slabosti, oboljele osobe mogu se susresti i s okcipitalnim glavoboljama, znojenjem i osjećajem straha ili potonuća.
- Dr. Šehić je primijetio: “Svaki se pojedinac, u nekoj fazi života, susreo s padom krvnog tlaka koji padne ispod prihvatljivog praga. Ovo sniženje tlaka nije dosljedno i može se klasificirati u tri različite kategorije.
Prvi tip je funkcionalne prirode i odnosi se na pad krvnog tlaka koji je rezultat smanjenog tonusa u stijenkama krvnih žila, a često se javlja nakon dužeg razdoblja ležanja praćenog naglom promjenom u uspravan položaj. Ovaj se fenomen naziva ortostatska hipotenzija i ne označava prisutnost temeljnog zdravstvenog stanja.
U biti, nagli uspravni pokret pojedinca može rezultirati nedovoljnim protokom krvi u mozak i druge vitalne organe; ovaj se problem može ublažiti polaganim ustajanjem i uključivanjem kratkih intervala sjedenja. Druga klasifikacija naziva se sekundarna, proizlazi iz učinaka kroničnih bolesti na vaskularno zdravlje.
Ovaj tip se često viđa kod pacijenata sa srčanim i plućnim bolestima, uz pojedince pogođene metaboličkim ili hematološkim poremećajima. Ova vrsta hipotenzije često je povezana s zlouporabom antihipertenzivnih lijekova, kao i s primjenom sedativa ili drugih tvari koje utječu na funkcionalnost krvožilnog sustava. Dr. Šehić je naglasio da su i kolaps i sinkopa poseban problem.
“Kolaps označava privremeno smanjenje krvnog tlaka koje se može dogoditi čak i kod osoba optimalnog zdravlja.” Napomenula je da tipični okidači uključuju povišenu vlažnost, neadekvatno prozračene prostore, prenapučenost, produljena razdoblja stajanja, gubitak tekućine i minerala tijekom tjelesnog napora i hormonalne promjene koje žene doživljavaju tijekom svog menstrualnog ciklusa.
Kako bi se smanjio rizik od nesvjestice, bitno je prepoznati stanje prije pada krvnog tlaka ispod normalnih razina. Simptomi se mogu manifestirati kao tinitus, slabost, mučnina i znojenje. Nakon što doživite ove osjećaje, nužno je ili sjesti ili se nasloniti na stabilnu površinu kako biste se što brže pribrali.
U idealnom slučaju, osoba bi trebala postaviti glavu u krilo i duboko, kontrolirano disati. Kako bi se spriječila mogućnost kolapsa, ključno je održavati uravnoteženu prehranu, osigurati dovoljan unos tekućine, uspostaviti dosljednu rutinu spavanja i suzdržati se od konzumacije alkohola i nikotina.
Nadalje, ključno je spriječiti pregrijavanje. Liječnik upozorava da sinkopa predstavlja kritičnije stanje obilježeno gubitkom svijesti, što predstavlja potencijalni rizik od ozljeda. “U ovom scenariju preporučuje se postaviti osobu na bok, osigurati joj udobnost, ohladiti je vodom i pospješiti cirkulaciju zraka.
- Tekućine treba davati u malim gutljajima tek nakon što se vrati svijest. Svaki slučaj sinkope mora se shvatiti ozbiljno i zahtijeva daljnju dijagnostičku procjenu”, primijetila je.
