Južnoslavenski narodi su rasprostranjeni širom Balkana i iako dijelimo uglavnom iste pretke, razlike u vjeri i dijalektu opstaju. Danas otkrivamo priču čovjeka koji je odgajan kao musliman iako je porijeklom pravoslavac.
Sudbina Dragoljuba Blagojevića je jedna od onih priča koje nam ukazuju na snagu života, otpornost čovjeka i važnost potrage za sopstvenim identitetom. Rođen u malom selu blizu Doboja, njegov život je bio označen tragizmom, misterijom i neočekivanom transformacijom. Priča koja počinje strašnim događajima iz Drugog svetskog rata postaje inspiracija za one koji traže da pronađu svoje korijene i da se ponovo povežu sa porodicom.
Godine 1941., kada su ustaše napale na njegovo selo, njegova majka Marica pokušala je pobegnuti sa dvoje dece – dvegodишnjim Dragoljubom i trehmesičnom Dragicom. Međutim, težnja preživljavanja nije bila dovoljna; majka je bila pronađena mrtva, zaklana s izvađenim očima, a njeni decaci su nestali.
- Blagoje, njegov otac koji je tada služio u Gornjem Pridjelu, vrativši se kući, pronašao je telo svoje supruge i sahranio je uzvraćajući joj poštovanje, verujući da su i njegovi deca poginula zajedno s njom.
Dragoljub, koji je nekako preživeo tu strašnu sudbinu, bio je odveden u logor Gradiška, gdje ga je mlada muslimanka Vahida Sinanović usvojila. Otkrivši u njemu sinovski potrebe, dala mu je novo ime – Omer .
Međutim, njeno novodobilo štastje bilo je kratkotrajno, jer je Vahidin novi muž bio protiv podizanja Omera, što je rezultiralo time da je dečak morao promijeniti više domova i gradova: Zavidoviće, Bijeljinu, Kiseljak i Tešnju. U sirotištu u Tešnju, gde je završio osnovnu školu, Omer je nastavio da živi pod imenom koje je dobio usvajanjem, ali bez ikakvih informacija o sopstvenom poreklu.
- Njegova potraga za identitetom započela je kasnije, kada je, uz stipendiju, završio srednju školu i počeo raditi u Narodnoj banci u Doboju. Tamo je upoznao novinara Duška Paravca, koji je bio ključna figura u njegovoj bitci za pravu prirodu.
S njegovom pomoću, objavili su članak u novinama “Oslobođenje” pod naslovom “Omer traži svoje ime” , što je privuklo pažnju javnosti i, na kraju, njegovog biološkog oceta, Blagoja Blagojevića. Kada je Omer prvi put upoznao Blagoja, bio je to trenutak koji je promijenio njegov životni put.
Kad je video snadu svog oca, osetio je duboko emocionalnu vezu, a posebno su ga impresionirale zajedničke crte lica koje su pokazale da je zaista deo porodice Blagojević. No, željeći da naučno potvrdi ovu vezu, organizovao je DNK test. Rezultat testa, koji je pokazao preko 90% poklapanja, bio je ključni dokaz koji je omogućio da se vrati sopstvenom poreklu i da ponovo stekne identitet – sada je postao Dragoljub .
Tek poslije ovog obilaska istine, Dragoljub je mogao započeti novi život. On je oženio, postao roditelj dvoje dece i deda četvoro unučadi. Njegova je priča postala inspiracija za mnoge, a on sam je odlučio da je iznesu na javnost kroz knjigu “Od Omera do Dragoljuba” , kao simbol neprestane potrage za istinom i ponovnom pronaći prislon.
- Osim knjige, režirala se i dokumentarni film “Ne plači, majko” , režiran od strane Milane Majar, koji je premijerno prikazan u Doboju, gradu koji je bio centar njegove tragične priče i eventualnog rekoncilijacije sa porodicom.
Film i knjiga su postali simbol otvorenosti prema drugima i sposobnosti da se prevladaju čak i najteže trauma. Dragoljubova priča govori nam da je istina moćna, ali i da je proces donošenja odluka vezanih za identitet složen i pun emocija. Priča Dragoljuba Blagojevića je dokaz koliko je važno pratiti sopstvene korijene i tražiti istinu, bez obzira na prepreke koje stoji pred nama.
On je prošao kroz razne identitete – od Dragoljuba do Omera i opet do Dragoljuba – ali je uvijek osećao da mu nedostaje nešto ključno. Ponovno spajanje sa porodicom i potvrda DNK testa omogućile su mu da se ponovo pronađe i da izgradi zadovoljan život. Njegova priča nam podsjeća da je život pun neočekivanih obrtaja i da su mi često suočeni s situacijama koje nam izazivaju strah, sumnju ili patnju.
- Međutim, Dragoljub je dokazao da je moguće preći kroz te traume i da se pronađe nova sreća i sigurnost. Kroz sopstveni primjer, on je inspirovanje za one koji traže da se ponovo povežu sa sopstvenom porodicom ili da rešimo problem identiteta.
Sudbina Dragoljuba Blagojevića je fascinantna priča o transformaciji, otpornosti i ljubavi. Od strašnih događaja iz ranog detinjstva, kroz nestabilnost usvajanja i dugogodišnju potragu za sopstvenim poreklom, do ponovnog spajanja sa porodicom i uspješnog života kao Dragoljub, ovaj lik nam je dokazao da je moguće prevladati čak i najteže okolnosti i da se pronese silu unutar sebe koja će nas voditi ka istini.
Knjiga i film koji su nastali na temelju njegove priče služe kao podsjetnici da je prava vrijednost ljudskog života u tome da priznamo svoje korijene i da ih čuvamo, a da se ne izgubimo u prolaznim identitetima. Dragoljubova priča inspirira nas da budemo otvoreni prema drugima, brinuli se za one koji su izgubljeni i da pružimo podršku onima koji traže da se ponovo pronađu u sopstvenom životu.
