Albanci i Srbi su kroz historiju često ulazili u sukobe i netrepeljivost među ovim narodima ne posustaje. Međutim, ima dobrih ljudi s obje strane kojima to ne igra veliku ulogu i mogu živjeti zajedno. Danas otkrivamo jednu takvu priču.
- Profesor Milinko Bogdanović, Ivanjičanin, dugo je želio osnovati vlastitu obitelj i imati djecu. Unatoč godinama koje su prošle bez pronalaska idealne partnerice, ostao je uporan u ostvarenju svoje najdublje želje.
Preko njezinih sestara, koje su već nekoliko godina udate za pojedince iz njegovog kraja, saznao je za Vjolcu iz Albanije. Za njezinu obitelj iz Skadra dobio je samo pohvale, prepoznajući ih kao marljive i poštene osobe koje ljude kategoriziraju isključivo kao dobre ili loše, bez obzira na nacionalnost ili vjeru.
“Suočila sam se s društvenim tabuima u vezi s ovom temom. Ipak, ključno je da pojedinac sam donosi odluke i razumije svoje želje za životom. Moja najveća težnja bila je osnovati obitelj, što me navelo da odbacim prevladavajuće narative i predrasude”, izjavila je.
Prije nego što je otišao u Albaniju kako bi se sastao sa suprugom, Bogdanović ju je vidio samo na fotografiji; međutim, njegova ga je intuicija uvjeravala da je ona prikladna partnerica za njega. Oslanjajući se na svoj instinkt, probio se do Skadra. Profesor razmišlja: “Iako se priča odvija u 21. stoljeću, ona uključuje elemente tradicije. Priznao sam da su njezine sestre postojale desetljeće i činile doista iznimnu obitelj.
Postignuto je razumijevanje, što je potaknulo moje putovanje u Skadar. Nakon njihove Prvom susretu, brzo je razabrao svoju želju da s njom podijeli svoj život, osjećaj koji je Vjolca je uzvratila, iako se u tom trenutku nisu poznavale, od samog početka su uspostavile skladnu vezu. “Sudbina sve određuje”, tvrdi Milinko, “i intuicija me je u tom pogledu navela na pravi način”. Bez njegovog znanja, ova će mu Albanka na kraju donijeti duboku radost.
- Nedugo po njegovom dolasku u Ivanjicu upriličeno je veliko vjenčanje, a nakon četiri godine veze dobili su kćerkicu Irenu koja je postala centar njihovog postojanja i, kako ističu, obogatila njihovu ljubav.
BONUS TEKST
Jaja su jedna od najkonzumiranijih i najzdravijih namirnica u svijetu. Prikladna su za mnoštvo obroka, od doručka do večere, a dostupna su u različitim vrstama, uključujući kokošja, prepeličja i guščja jaja.
Vrlo hranjiva, jaja sadrže visokokvalitetne proteine, esencijalne aminokiseline, vitamine poput B12, D i A, kao i minerale poput selena i kolina. Žumanjak je bogat korisnim masnoćama i hranjivim tvarima, dok se bjelanjak prvenstveno sastoji od proteina. U kulinarstvu, jaja pokazuju nevjerojatnu svestranost, jer se mogu pripremati metodama kao što su kuhanje, prženje, pečenje ili uklopiti u jela poput omleta, quicheva i fritaja.
- Nadalje, služe kao vezivno sredstvo u pekarskim proizvodima, juhama i umacima. Konzumacija jaja nudi niz zdravstvenih prednosti; njihov značajan sadržaj proteina pomaže u razvoju i očuvanju mišićne mase.
Osim toga, podržavaju zdravlje očiju zbog prisutnosti luteina i zeaksantina, koji pomažu u zaštiti od makularne degeneracije. Štoviše, jaja mogu pojačati osjećaj sitosti, a time pomažu u regulaciji tjelesne težine. Tipično, kokoši su primarni izvor za proizvodnju jaja.
Komercijalne farme ili privatna dvorišta mogu poslužiti kao okruženje za uzgoj kokoši, koje dolaze u različitim pasminama koje pokazuju razlike u boji jaja, razinama proizvodnje i uvjetima potrebnim za rast. Ovisno o specifičnoj pasmini kokoši, jaja mogu biti bijela, smeđa ili čak plava. Kao hranjiva i svestrana namirnica, jaja mogu značajno obogatiti prehranu.
- Njihova široka upotreba u kulinarstvu, zajedno s brojnim zdravstvenim prednostima, čini ih vitalnom komponentom uravnotežene prehrane. Bilo da se konzumiraju kao osnovno jelo ili kao dodatak, jaja su pravi izvor snage i okusa.
