Oglasi - Advertisement

Ana Brnabić i Tomislav Nikolić moraju napustiti državne vile. U nastavku teksta doznajte više. Promjene u političkom vrhu Srbije mogle bi otvoriti pitanje daljnjeg korištenja luksuznih državnih rezidencija koje su godinama bile na raspolaganju visokim funkcionerima. Među osobama čiji bi se stambeni status mogao naći pod lupom nalaze se Ana Brnabić i bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji koriste reprezentativne objekte na prestižnim lokacijama u Beogradu.

Prema pisanju portala Nova.rs, eventualno formiranje nove vlade i promjene na najvišim državnim pozicijama mogle bi dovesti do preispitivanja odluka na osnovu kojih su pojedinim političarima dodijeljene državne vile.

Oglasi - Advertisement

Osnovno pitanje odnosi se na to imaju li funkcioneri pravo nastaviti koristiti državnu imovinu nakon prestanka obavljanja dužnosti zbog kojih su im rezidencije prvobitno dodijeljene.

Posebnu pažnju privlače objekti na Dedinju, jednom od najpoznatijih i najskupljih beogradskih naselja, gdje se nalaze brojne diplomatske rezidencije, državne vile i privatne nekretnine velike vrijednosti.

  • Vila u kojoj je živjela Jovanka Broz ponovo u centru pažnje

Jedna od rezidencija o kojoj se govori jeste vila u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića, poznata i po tome što je u njoj ranije živjela Jovanka Broz, supruga nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Objekt je tokom prethodnih godina prošao kroz opsežnu rekonstrukciju kako bi bio prilagođen potrebama najviših državnih zvaničnika.

U vrijeme kada je Ana Brnabić obavljala funkciju predsjednice Vlade Srbije, vila je renovirana i uređena za rezidencijalne potrebe premijera.

Prema ranijim medijskim izvještajima, u obnovu objekta uložena su značajna finansijska sredstva, a radovi su obuhvatali prilagođavanje prostora standardima koji se primjenjuju na državne rezidencije.

Sada se, prema navodima Nova.rs, otvara pitanje može li Brnabić nastaviti koristiti ovu nekretninu ukoliko više ne bude obavljala funkciju koja joj omogućava boravak u državnoj rezidenciji.

Takva mogućnost zavisila bi od važećih propisa, eventualnih novih odluka nadležnih institucija i sigurnosnih procjena koje se odnose na bivše visoke zvaničnike.

  • Tomislav Nikolić ostao u državnoj vili i nakon predsjedničkog mandata

Slučaj bivšeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića već godinama izaziva pažnju javnosti, prvenstveno zbog činjenice da je nastavio koristiti državnu rezidenciju i nakon odlaska s najviše državne funkcije.

Nikolić se tokom predsjedničkog mandata uselio u vilu u Užičkoj ulici, koja je bila određena za potrebe predsjednika Republike Srbije.

Međutim, završetkom njegovog mandata nije došlo i do iseljenja iz objekta.

Umjesto toga, njegov boravak u državnoj vili regulisan je izmjenama propisa koje je usvojila Vlada Srbije.

U novembru 2018. godine izmijenjena je uredba o korištenju reprezentativnih objekata, čime je omogućeno da Nikolić nastavi koristiti rezidenciju kao predsjednik Nacionalnog savjeta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Upravo bi ova funkcija mogla imati ključnu ulogu u određivanju njegovog budućeg statusa.

Ukoliko bi nova vlada odlučila ukinuti Nacionalni savjet ili Nikolića razriješiti dužnosti, moglo bi doći i do prestanka pravnog osnova na kojem koristi državnu vilu.

Ipak, takav razvoj događaja za sada se predstavlja kao mogućnost, a ne kao već donesena odluka.

  • Propisi mijenjani tokom prethodnih godina

Korištenje reprezentativnih državnih nekretnina u Srbiji uređeno je posebnim propisima koji određuju kojim institucijama i funkcionerima takvi objekti mogu biti stavljeni na raspolaganje.

Tokom godina vlasti Srpske napredne stranke uredba koja reguliše ovu oblast mijenjana je više puta.

Pojedine izmjene omogućavale su drugačiju namjenu državnih objekata ili njihovo dodjeljivanje funkcionerima na osnovu dužnosti koje obavljaju.

Takva praksa u javnosti je povremeno otvarala rasprave o granici između službenih potreba države i privilegija koje uživaju politički zvaničnici.

Pored vila koje koriste Brnabić i Nikolić, u medijima se ranije spominjala i vila Bokeljka u Tolstojevoj ulici.

Ovaj reprezentativni objekt povezivan je s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji ga je, prema medijskim navodima, koristio za službene susrete, sastanke i prijeme stranih delegacija.

Državne rezidencije, osim što služe za smještaj pojedinih zvaničnika, mogu imati i protokolarni značaj, posebno prilikom održavanja sastanaka s međunarodnim predstavnicima.

Ipak, njihovo korištenje podrazumijeva određene troškove koji se finansiraju iz javnih sredstava.

  • Da li bivši funkcioneri moraju odmah napustiti rezidencije?

Prema informacijama koje je Nova.rs dobila od izvora iz Vlade Srbije, pravo na korištenje državne vile u pravilu je povezano s obavljanjem odgovarajuće javne funkcije.

Kada takva funkcija prestane, nestaje i osnov na kojem je državna nekretnina prethodno dodijeljena.

Međutim, to ne mora značiti da se bivši funkcioner mora iseliti istog dana kada napusti dužnost.

Postoje situacije u kojima se u obzir uzimaju sigurnosni razlozi, posebno kada je riječ o osobama koje su obavljale najviše državne funkcije.

Izvor ovog portala objašnjava da bi eventualni ostanak u državnim rezidencijama mogao biti produžen ukoliko nadležne sigurnosne službe procijene da postoji ozbiljna prijetnja njihovoj sigurnosti.

U takvim okolnostima bivšim funkcionerima mogao bi biti osiguran drugi odgovarajući prostor s potrebnim mjerama zaštite.

Odluka o povratku u privatni stan ili kuću zavisila bi od procjene sigurnosnih službi i njihove ocjene potencijalnih rizika.

Prema istom izvoru, promjena državnog rukovodstva mogla bi zahtijevati da postojeći korisnici oslobode rezidencije za nove nosioce funkcija.

To bi značilo da se pitanje njihovog daljnjeg boravka ne može posmatrati isključivo kao stambeno, već i kao administrativno i sigurnosno pitanje.

  • Koliko građane Srbije košta održavanje luksuznih vila?

Jedan od razloga zbog kojih državni rezidencijalni objekti privlače pažnju javnosti jesu troškovi njihovog održavanja.

Za razliku od privatnih nekretnina, kod kojih vlasnici sami snose troškove korištenja, održavanje državnih vila finansira se iz budžetskih sredstava.

Prema podacima koje je ranije objavio Insajder, prosječni mjesečni troškovi održavanja vile u Užičkoj ulici, koju je koristio Tomislav Nikolić, tokom 2018. godine iznosili su približno 400.000 dinara.

Preračunato u evropsku valutu, riječ je o približno 3.400 eura mjesečno.

Ovaj iznos odnosio se na različite usluge neophodne za redovno funkcionisanje objekta.

Među njima su bili održavanje unutrašnjih i vanjskih dijelova zgrade, čišćenje, komunalne usluge, električna energija, voda, telefonske usluge i grijanje.

Screenshot

Iz Vlade Srbije ranije su za Insajder pojasnili da se redovno održavanje odnosilo na čitav objekt, uključujući i generalno čišćenje koje je obavljano dva puta godišnje.

Kao jedan od troškova navedeno je i grijanje na lož-ulje.

Ovi podaci odnose se na 2018. godinu i ne predstavljaju potvrdu današnjih troškova, ali pružaju uvid u finansijske obaveze koje mogu pratiti korištenje reprezentativnih državnih nekretnina.

Pitanje finansiranja posebno dolazi do izražaja kada objekte nastavljaju koristiti osobe koje više ne obavljaju funkcije zbog kojih su prvobitno dobile pravo na rezidencijalni smještaj.

  • Odluke nove vlade mogle bi promijeniti dosadašnji raspored

U slučaju promjene vlasti, nova vlada Srbije mogla bi ponovo razmotriti način upravljanja reprezentativnim nekretninama, kao i odluke kojima su pojedini objekti dodijeljeni na korištenje.

To bi moglo uključivati provjeru postojećih pravnih osnova, izmjene odgovarajućih uredbi ili donošenje novih odluka o namjeni pojedinih vila.

Posebno bi se moglo razmatrati pitanje rezidencija koje koriste bivši državni funkcioneri, kao i opravdanost njihovog daljnjeg boravka u objektima koji se održavaju budžetskim novcem.

U slučaju Ane Brnabić važno bi bilo utvrditi njen službeni status i pravo na korištenje rezidencije, dok bi kod Tomislava Nikolića značajnu ulogu imala budućnost Nacionalnog savjeta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Za eventualno iseljenje ili premještaj bili bi potrebni odgovarajući administrativni postupci, uz poštivanje važećih propisa i sigurnosnih procedura.

Istovremeno, nadležne institucije mogle bi odlučivati o tome hoće li pojedine vile zadržati dosadašnju namjenu ili će biti dodijeljene drugim državnim organima i funkcionerima.

Takve odluke mogle bi obuhvatiti i uslove održavanja, finansiranja, osiguranja te korištenja objekata za zvanične državne aktivnosti.

Oglasi