Ramo Isak se oglasio nakon optužnice. U nastavku teksta doznajte više. Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak reagovao je na podizanje optužnice u predmetu „Spengavanje“, u kojem se, zajedno s još šest osoba, suočava s ozbiljnim optužbama koje se odnose na navodne zloupotrebe službenih ovlaštenja, sporna imenovanja i nepravilnosti unutar federalnih institucija. Isak je odbacio navode Tužilaštva, poručivši da iza cijelog slučaja stoje politički motivi te da, prema njegovom uvjerenju, ne postoje dokazi koji bi potvrdili odgovornost koja mu se stavlja na teret.
Govoreći za Euronews BiH, federalni ministar naglasio je da nema namjeru izbjegavati postupanje nadležnih pravosudnih institucija. Istakao je da će poštovati njihove odluke, ali je istovremeno izrazio uvjerenje da je postupak protiv njega pokrenut bez stvarnog pravnog osnova.

„Međutim, ovo je politički montiran postupak, nijedan dokaz nemaju, niti bilo kakav argument za ovo što su uradili“, izjavio je Isak.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine podigao optužnicu protiv sedam osoba. Među optuženima se, osim Isaka, nalaze i federalni premijer Nermin Nikšić te Vahidin Munjić, koji je ranije rukovodio Federalnom upravom policije.
Predmet je izazvao značajnu pažnju javnosti jer se njime obuhvataju pojedinci koji su obavljali ili još uvijek obavljaju odgovorne funkcije u izvršnoj vlasti i policijskim strukturama Federacije BiH.
-
Tužilaštvo traži zabranu obavljanja funkcija
Optužnica je dostavljena Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, koji treba odlučiti postoje li zakonski uslovi za njeno potvrđivanje.
Istovremeno, Tužilaštvo je predložilo određivanje mjera zabrane za pojedine optužene. Posebno se izdvajaju zahtjevi koji se odnose na Nermina Nikšića i Ramu Isaka, za koje je zatražena zabrana obavljanja njihovih trenutnih javnih funkcija.
Ukoliko bi nadležni sud prihvatio takav prijedlog, to bi se direktno odrazilo na mogućnost njihovog daljnjeg obavljanja dužnosti premijera Federacije BiH, odnosno federalnog ministra unutrašnjih poslova, u skladu s obimom i trajanjem eventualno izrečenih mjera.
Zahtjevi Tužilaštva predstavljaju dio postupka koji je tek pred sudskom provjerom, zbog čega se predložene mjere ne mogu smatrati već donesenim sudskim odlukama.
-
Sporna ovlaštenja za rukovođenje Federalnom upravom policije
Jedan od najvažnijih dijelova optužnice odnosi se na odluke kojima je Vahidinu Munjiću omogućeno da rukovodi Federalnom upravom policije.
Prema tvrdnjama Tužilaštva, od aprila 2023. do augusta 2024. godine federalni premijer Nermin Nikšić i ministar Ramo Isak učestvovali su u postupcima predlaganja, usvajanja i potpisivanja odluka Vlade Federacije BiH koje su se odnosile na Munjićeva ovlaštenja.
Tužilaštvo smatra da Munjić u tom periodu nije ispunjavao sve zakonom propisane uslove za obavljanje poslova koji su mu povjereni.
Uprkos tome, kako se navodi u optužnici, njegova ovlaštenja su produžavana u više navrata, čime mu je omogućeno da nastavi upravljati jednom od najvažnijih policijskih institucija na federalnom nivou.
Istražni organi ove okolnosti povezuju s navodnim prekoračenjem službenih ovlaštenja i postupanjima koja, prema njihovoj ocjeni, nisu bila u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima.
Poseban dio optužnice usmjeren je na odluku koju je Ramo Isak donio tokom augusta 2024. godine.
Prema navodima Tužilaštva, ministar je tada prekoračio granice svojih ovlaštenja prilikom raspoređivanja Vahidina Munjića na poziciju načelnika Sektora kriminalističke policije.
Tužilaštvo smatra da je upravo ovim raspoređivanjem Munjiću omogućeno da i nakon isteka ranijih ovlaštenja nastavi rukovoditi Federalnom upravom policije.
U optužnici se navodi da je takvo stanje trajalo sve do novembra 2025. godine.
Ove tvrdnje predstavljaju dio optužnice i tek trebaju biti predmet sudskog razmatranja, tokom kojeg će se utvrđivati njihova pravna i činjenična osnovanost.
-
Pod istragom i postupci povezani s BH Poštom
Predmet „Spengavanje“ ne ograničava se isključivo na odluke koje su se odnosile na upravljanje Federalnom upravom policije.
Među osobama obuhvaćenim optužnicom nalaze se i policijski službenik Muhamed Ohranić te Arijana Huseinović Ajanović, direktorica Ureda federalnog premijera.
Njihova navodna uloga, prema tvrdnjama Tužilaštva, povezana je s posredovanjem u postupcima davanja i produžavanja ovlaštenja Vahidinu Munjiću.
Međutim, optužnica obuhvata i druge okolnosti koje se odnose na kadrovska imenovanja u javnim institucijama.
Jedna od njih tiče se imenovanja Munjićevog rođaka na funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora za poštanski promet u preduzeću BH Pošta.
Tužilaštvo smatra da postoje elementi koji upućuju na moguće nezakonito posredovanje prilikom ovog imenovanja.
Zbog toga će se u okviru postupka razmatrati i aktivnosti pojedinaca koji su, prema navodima optužnice, mogli koristiti svoj službeni položaj ili utjecaj u vezi s donošenjem kadrovskih odluka.
-
Optužbe povezane sa zapošljavanjem u policijskim strukturama
Na listi optuženih nalaze se i Mirela Bubalo, šefica odsjeka u kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova, te federalni inspektor Ervin Mušinović.

Njima se na teret stavlja krivično djelo primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
Prema navodima Tužilaštva, njihova uloga odnosila se na korištenje službenog položaja i utjecaja radi posredovanja u postupcima zapošljavanja unutar Federalne uprave policije.
U optužnici se, između ostalog, problematiziraju okolnosti pod kojima su se odvijale određene kadrovske procedure i moguće intervencije pojedinaca u tim postupcima.
Za ostalih pet optuženih navedena su krivična djela udruživanja radi počinjenja krivičnih djela, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja te primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
Predmet obuhvata i navodne nepravilnosti prilikom unapređivanja policijskih službenika, kao i sumnje u neovlašteno dostavljanje informacija koje se odnose na aktivnosti Tužilaštva.
Posebno se izdvajaju tvrdnje o mogućem otkrivanju povjerljivih podataka o tužilačkim provjerama i istragama, što predstavlja dodatni segment optužnice koji će zahtijevati dokazivanje pred nadležnim sudom.
-
Više od 60 svjedoka i stotine materijalnih dokaza
Obim predmeta vidljiv je i iz dokaznog materijala koji Tužilaštvo namjerava predstaviti tokom eventualnog sudskog postupka.
Za glavnu raspravu predloženo je saslušanje više od 60 svjedoka, kao i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza.
Ti podaci pokazuju da optužnica obuhvata veći broj događaja, službenih odluka i postupanja koja će Tužilaštvo nastojati povezati s navodnom krivičnom odgovornošću optuženih.
Pored zabrane obavljanja aktuelnih funkcija za Nikšića i Isaka, predložene su i dodatne mjere koje bi se odnosile na obavljanje određenih službenih i rukovodećih poslova za pojedine osobe obuhvaćene predmetom.
S druge strane, Isak je već javno osporio osnovanost postupka i iznio tvrdnju da je riječ o politički motiviranom procesu.
U ovoj fazi postupka još uvijek nije donesena odluka kojom bi optužnica bila potvrđena, niti su tvrdnje iz nje utvrđene pravosnažnom sudskom presudom.
Pred Posebnim odjelom Vrhovnog suda Federacije BiH sada je zadatak da ispita dostavljeni optužni akt i odluči o njegovom potvrđivanju.
Tek nakon eventualne potvrde optužnice i otvaranja glavnog pretresa uslijedilo bi detaljnije izvođenje predloženih dokaza, saslušanje svjedoka i iznošenje odbrana optuženih.
Do tada, svi obuhvaćeni postupkom uživaju pretpostavku nevinosti, dok će nadležni sud odvojeno razmatrati i zahtjeve Tužilaštva za određivanje predloženih mjera zabrane.











