SDA pozdravila odluku Ustavnog suda. U nastavku teksta doznajte više. Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je neustavnom proglašena zakonska odredba o zabrani isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj izazvala je brojne političke reakcije. Među prvima se oglasila Stranka demokratske akcije (SDA), koja je pozdravila odluku najviše pravosudne institucije za ustavna pitanja u državi, ocjenjujući da ona potvrđuje ispravnost ranije iznesenih pravnih i političkih stavova ove stranke.
Iz SDA smatraju da je odlukom jasno pokazano da entitetske institucije ne mogu samostalno donositi propise kojima se osporavaju obilježja nekadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, posebno imajući u vidu njen ustavnopravni i historijski značaj.

Ustavni sud BiH odlučivao je o članu 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je bilo predviđeno krivično sankcionisanje javnog isticanja, prikazivanja, nošenja, proizvodnje i distribuiranja zastava, oznaka, simbola, pozdrava i parola povezanih s Armijom RBiH.
Osporeni propis izazvao je reakcije još nakon njegovog donošenja, a protivnici takvog zakonskog rješenja upozoravali su da se njime zadire u pitanja koja nisu u isključivoj nadležnosti entitetskih vlasti.
-
SDA podsjetila na ranije pokrenute pravne aktivnosti
U saopćenju za javnost iz SDA su naglasili da nisu čekali konačnu odluku Ustavnog suda kako bi osporili zakonsko rješenje iz Republike Srpske.
Prema njihovim navodima, još tokom augusta pokrenute su aktivnosti s ciljem pripreme zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a u izradi pravne argumentacije učestvovali su pravni stručnjaci povezani s ovom političkom strankom.
Zahtjev Ustavnom sudu podnijelo je 11 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što je, kako navode iz SDA, predstavljalo konkretan korak u nastojanjima da se sporna odredba stavi van snage.
SDA tvrdi da su upravo njeni pravnici pripremili tekst apelacije, nastojeći dokazati da entitetski zakon ne može dovoditi u pitanje pravni kontinuitet države niti propise koji se odnose na obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U predmetu oznake U-20/26 Ustavni sud razmatrao je zahtjeve jedanaest državnih zastupnika, kao i zahtjeve Denisa Bećirovića i Denisa Zvizdića, koji su također osporavali ustavnost navedene zakonske odredbe.
-
Šta je utvrdio Ustavni sud Bosne i Hercegovine?
Jedan od najvažnijih dijelova odluke odnosi se na pitanje kontinuiteta pravnih propisa Republike Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ustavni sud je naveo da propisi kojima su uređeni izgled, korištenje i obilježja Armije RBiH nastavljaju važiti na teritoriji Bosne i Hercegovine na osnovu ustavnog načela kontinuiteta.
Takvo obrazloženje zasnovano je na odredbama Ustava BiH koje uređuju kontinuitet države i odnos između različitih nivoa vlasti.
Sud je posebno ukazao na činjenicu da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine čiji je kontinuitet ustavno priznat.
Zbog toga je zaključeno da osporena odredba nije u skladu s članovima I/2. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju se također govori o obavezi poštivanja pravne hijerarhije, odnosno principa prema kojem propisi nižih nivoa vlasti moraju biti usklađeni s ustavnim poretkom i odgovarajućim državnim propisima.
-
Obilježja Armije RBiH i njihov status u Oružanim snagama BiH
Posebnu pažnju izazvao je dio obrazloženja koji se odnosi na vojno naslijeđe i organizaciju današnjih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud je podsjetio da je Armija Republike Bosne i Hercegovine, zajedno sa svojim identitetom, tradicijom i karakterističnim obilježjima, dio vojnog naslijeđa koje je obuhvaćeno odlukama nadležnih institucija BiH.
Prema postojećem sistemu, određene pješadijske pukovnije Oružanih snaga BiH imaju obavezu njegovanja vojnog naslijeđa i isticanja odgovarajućih obilježja.
Upravo je ova okolnost bila značajna prilikom razmatranja ustavnosti zakonske odredbe Republike Srpske, jer je Sud utvrdio nesklad između entitetske zabrane i pravila koja se primjenjuju na državnom nivou.
Time se pitanje simbola Armije RBiH nije razmatralo samo kroz historijski kontekst nego i kroz važeći pravni okvir koji uređuje nadležnosti državnih institucija.
-
Ljiljani imaju posebno mjesto u historiji Bosne i Hercegovine
U reakciji SDA značajan prostor posvećen je simbolima s ljiljanima, koje ova stranka opisuje kao važan dio državnog i historijskog identiteta Bosne i Hercegovine.
Iz SDA podsjećaju da su obilježja Armije RBiH korištena tokom odbrane države u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine te da za veliki broj građana predstavljaju simbol borbe za nezavisnost, suverenitet i očuvanje teritorijalnog integriteta.
Prema njihovom stavu, pokušaji da se javno isticanje takvih simbola tretira kao krivično djelo ne mogu se posmatrati odvojeno od historijske uloge Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U stranci ističu da se radi o obilježjima koja su postala prepoznatljiv dio kolektivnog sjećanja na ratni period, posebno među bivšim pripadnicima Armije RBiH i porodicama poginulih boraca.
Zbog toga smatraju da pitanje njihovog korištenja ima značaj koji prevazilazi svakodnevne političke rasprave.
-
Oštre kritike upućene vlastima Republike Srpske
SDA je u svom obraćanju javnosti iznijela i kritike na račun političkog rukovodstva Republike Srpske, smatrajući da je osporena zakonska odredba predstavljala pokušaj nametanja drugačijeg tumačenja historijskih događaja.
Iz ove stranke tvrde da su vlasti RS-a kriminalizacijom obilježja Armije RBiH nastojale dovesti u pitanje njenu historijsku ulogu, ali i dostojanstvo ljudi koji su učestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine.
Takve poteze u SDA ocjenjuju neprihvatljivim i suprotnim principima na kojima počiva ustavnopravni poredak države.
Ipak, važno je razlikovati političke ocjene iz saopćenja SDA od pravnih razloga na kojima je Ustavni sud zasnovao svoju odluku. Sud se prvenstveno bavio usklađenošću osporene odredbe s Ustavom BiH, kontinuitetom propisa i obavezom poštivanja odluka nadležnih državnih institucija.
-
Najavljene nove aktivnosti na zaštiti ustavnog poretka
Iz Stranke demokratske akcije poručili su da će i u narednom periodu nastaviti koristiti institucionalne, političke i pravne mogućnosti za osporavanje propisa za koje smatraju da narušavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Kako navode, posebnu pažnju posvetit će pitanjima državnog kontinuiteta, očuvanja historijskog naslijeđa i zaštite dostojanstva branilaca Bosne i Hercegovine.
Odluka Ustavnog suda donesena je na 176. plenarnoj sjednici, održanoj 19. i 20. novembra 2026. godine. Sud je najavio da će odluke usvojene na toj sjednici biti dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana, dok će njihovi cjeloviti tekstovi biti objavljeni na službenoj internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Objavljivanje kompletnog teksta odluke omogućit će detaljniji uvid u pravnu argumentaciju, uključujući obrazloženje odnosa između entitetskog zakonodavstva, ustavnog kontinuiteta Republike Bosne i Hercegovine i propisa koji uređuju vojno naslijeđe unutar Oružanih snaga BiH.











