SDA najavljuje ukidanje neradne nedjelje u Federaciji. U nastavku teksta doznajte hoće li se smanjiti minimalac. Izborni rezultati u Bosni i Hercegovini ponovo su otvorili brojna pitanja o budućem ekonomskom i političkom pravcu Federacije BiH. Među temama koje bi mogle doći na dnevni red nove vlasti posebno se izdvaja pitanje zabrane rada trgovina nedjeljom. Nakon pobjede Stranke demokratske akcije (SDA), sve su glasnije najave da bi postojeći model mogao biti preispitan, a eventualne izmjene zakona mogle bi značajno utjecati na trgovce, zaposlene i potrošače.
Iako još nema konkretnih odluka niti usvojenih zakonskih izmjena, izjave pojedinih visokih funkcionera SDA ukazuju na to da ova stranka ne podržava u potpunosti aktuelno zakonsko rješenje. Rasprava o neradnoj nedjelji tako bi mogla postati jedno od prvih važnih pitanja s kojima će se suočiti nova parlamentarna većina. Posebno je zanimljivo što se u političkim istupima sve češće spominje potreba za fleksibilnijim pristupom, koji bi uzeo u obzir ekonomske razlike između pojedinih dijelova Federacije BiH.
-
Izetbegović zagovara odlučivanje na lokalnom nivou
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović i ranije je iznosio stavove koji ukazuju na mogućnost promjene postojećeg sistema. Jedan od prijedloga odnosio se na to da općine i lokalne zajednice dobiju mogućnost samostalnog odlučivanja o tome hoće li trgovine raditi nedjeljom, barem dok se ne pronađe rješenje koje bi bilo prihvatljivo za cijelu Federaciju BiH.
Takav model, prema njegovim ranijim obrazloženjima, mogao bi biti posebno značajan za pogranična područja. U pojedinim sredinama, naročito onima koje graniče s Republikom Srpskom, postoji bojazan da zatvaranje trgovina nedjeljom usmjerava kupce prema susjednim mjestima u drugom entitetu. Na taj način lokalni trgovci potencijalno gube dio prihoda, dok se potrošnja i ekonomska aktivnost prebacuju na druga tržišta.
Upravo zbog toga zagovornici fleksibilnijeg sistema smatraju da jedinstvena zabrana ne mora nužno odgovarati svim lokalnim sredinama. Ipak, protivnici takvog pristupa upozoravaju da bi različita pravila u općinama mogla stvoriti dodatne probleme u organizaciji rada i zaštiti zaposlenih.
-
Zahiragić ponovo kritikuje postojeći model
Među najglasnijim kritičarima zabrane rada nedjeljom nalazi se i zastupnik SDA Haris Zahiragić. Njegovi raniji i noviji javni istupi pokazuju da nije promijenio stav o ovom pitanju, a smatra da postojeći sistem nije ostvario sve ciljeve koji su predstavljani prilikom njegovog uvođenja.
Zahiragić posebno ukazuje na činjenicu da zabrana ne obuhvata sve djelatnosti na isti način. Dok su klasične trgovine nedjeljom zatvorene, zaposleni u određenim sektorima, poput benzinskih pumpi i dragstora, i dalje obavljaju svoje poslove. Zbog toga smatra da se zaštita radnika ne bi trebala svoditi isključivo na zatvaranje trgovinskih objekata, nego bi trebalo uspostaviti jasnija pravila o radnom vremenu, smjenama i sedmičnom odmoru.
Prema njegovom stavu, mnogo važnije pitanje jeste da svaki zaposleni ima zakonom garantovana dva slobodna dana sedmično, uz odgovarajuću mogućnost korištenja jednog slobodnog dana tokom vikenda. Takav pristup, smatraju zagovornici promjena, omogućio bi zaposlenima bolju organizaciju privatnog života, bez obzira na to da li trgovine rade nedjeljom.
-
Veliki trgovački lanci i ekonomske posljedice zabrane
Poseban dio rasprave odnosi se na finansijske efekte zabrane rada nedjeljom. Zahiragić je u svojim nastupima iznosio tvrdnje da veliki trgovački lanci nisu nužno pretrpjeli gubitke kakvi su se mogli očekivati, već su uspjeli prilagoditi poslovanje novim okolnostima.
Prema takvom tumačenju, dio trgovaca održao je približno isti nivo prometa kroz drugačiju organizaciju prodaje i angažovanje manjeg broja zaposlenih. To otvara pitanje da li je postojeće zakonsko rješenje zaista značajnije pogodilo velike kompanije ili su najveći teret prilagođavanja snosili pojedini radnici, mali trgovci i potrošači.
Zahiragić je u javnosti spominjao i lični primjer iz porodice, navodeći da njegova punica radi u trgovini i da joj slobodna nedjelja odgovara. Ipak, naglasio je da se ekonomska politika ne može zasnivati na pojedinačnim iskustvima, nego na širem sagledavanju posljedica koje određena odluka ostavlja na tržište i društvo.
-
Sindikati strahuju od slabljenja radničkih prava
S druge strane, mogućnost izmjene zakona izaziva zabrinutost među predstavnicima zaposlenih u trgovinskom sektoru. Sindikat trgovine smatra da bi eventualno vraćanje rada nedjeljom moglo predstavljati korak unazad kada je riječ o zaštiti radničkih prava.
Predsjednica Sindikata trgovine Mersiha Beširović upozorila je da izborni rezultati i političke najave mogu otvoriti prostor za ukidanje ili ublažavanje postojeće zabrane. Ipak, sindikat nije isključio mogućnost razgovora o kompromisnom rješenju koje bi uzelo u obzir interese različitih kategorija trgovaca.
Jedan od prijedloga koji se spominje jeste omogućavanje rada nedjeljom manjim porodičnim trgovinama, u kojima su vlasnici i članovi porodice direktno uključeni u poslovanje. Na taj način manje prodavnice mogle bi zadržati određenu fleksibilnost, dok bi zaposleni u velikim trgovačkim sistemima i dalje imali dodatnu zaštitu.
Sindikalci smatraju da bi svaka eventualna izmjena morala sadržavati precizne garancije za zaposlene, posebno kada je riječ o plaćanju rada nedjeljom, rasporedu smjena i obaveznim danima odmora.
-
Minimalna plata i neradna nedjelja dio su šire ekonomske rasprave
Pitanje rada trgovina nedjeljom nije jedina ekonomska tema oko koje SDA i njeni politički protivnici imaju različite stavove. Značajno mjesto u dosadašnjim raspravama zauzelo je i povećanje minimalne plate, kao i posljedice takve odluke na poslovanje privrednih subjekata.
Iz SDA su ranije upućivane kritike na račun načina donošenja odluke o povećanju minimalca, uz tvrdnje da nisu dovoljno analizirane posljedice po poslodavce i ukupnu privredu. Posebno su isticane potrebe malih i srednjih preduzeća, koja imaju manje mogućnosti da apsorbuju dodatne troškove poslovanja.
Zbog toga se eventualne promjene zakona o neradnoj nedjelji mogu posmatrati i kao dio šireg ekonomskog pristupa koji bi nova vlast mogla zastupati. U tom kontekstu postavlja se pitanje hoće li buduće odluke biti usmjerene prvenstveno na povećanje tržišne fleksibilnosti ili će se više pažnje posvetiti socijalnoj sigurnosti zaposlenih.
-
Kada bi eventualne promjene mogle stupiti na snagu?
Uprkos sve učestalijim političkim izjavama, važno je naglasiti da zabrana rada nedjeljom u Federaciji BiH nije automatski ukinuta izbornom pobjedom SDA. Za bilo kakvu promjenu potrebno je provesti odgovarajuću zakonsku proceduru, osigurati podršku parlamentarne većine i usvojiti konkretne izmjene propisa.
To znači da trgovci i zaposleni za sada nastavljaju poslovati prema važećim pravilima, dok se eventualne promjene nalaze u domenu političkih najava i prijedloga. Tek nakon konkretnih poteza nove vlasti bit će moguće procijeniti kakav model rada nedjeljom bi mogao biti uveden.
U narednom periodu posebnu pažnju privući će odnos SDA prema zahtjevima sindikata, predstavnicima trgovinskog sektora i lokalnim zajednicama. Od načina na koji budu vođeni razgovori zavisit će i to hoće li eventualne izmjene podrazumijevati potpuno ukidanje zabrane, djelimične izuzetke ili mogućnost da lokalne vlasti samostalno uređuju radno vrijeme trgovina.
