Da li će doći do poskupljenja? U nastavku teksta doznajte više. Pitanje povećanja minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je u fokusu javnosti, a predstavnici malih i srednjih preduzeća poručuju da svaka odluka o rastu najnižih primanja mora biti rezultat ozbiljnih ekonomskih analiza i razgovora sa svim zainteresovanim stranama. Iako podržavaju potrebu za boljim materijalnim položajem zaposlenih, privrednici smatraju da se povećanje plata ne smije provoditi bez prethodne procjene mogućih posljedica za poslovanje kompanija, očuvanje radnih mjesta i stabilnost tržišta.
Iz Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije BiH ističu da je potrebno uspostaviti dugoročan i održiv model povećanja minimalne plate, umjesto donošenja odluka koje bi mogle predstavljati dodatni finansijski pritisak za domaću privredu. Posebno naglašavaju da se ne smije ponoviti scenario iz prethodnog perioda, kada je nagli rast minimalnih primanja izazvao brojne reakcije među poslodavcima i otvorio pitanja o mogućnostima prilagođavanja novim troškovima.
-
Privrednici traže prethodne analize prije donošenja odluke
Iz Udruženja upozoravaju da bi eventualno novo povećanje minimalne plate, ukoliko bude doneseno bez detaljne pripreme, moglo izazvati negativne posljedice koje bi se odrazile i na poslodavce i na zaposlene. Zbog toga smatraju da je neophodno prije utvrđivanja novog iznosa analizirati stanje u različitim privrednim sektorima, finansijske mogućnosti kompanija i ukupne ekonomske prilike u Federaciji BiH.
Posebno ističu da se ne može očekivati da sva preduzeća jednako lako podnesu povećanje troškova rada. Dok pojedine kompanije imaju dovoljno finansijskih kapaciteta da se prilagode novim obavezama, veliki broj malih i srednjih preduzeća posluje s ograničenim prihodima i relativno malim profitnim maržama.
U takvim okolnostima, dodatni troškovi za plate mogli bi predstavljati ozbiljan izazov za održavanje poslovanja. Privrednici zato smatraju da odluka o minimalnoj plati mora biti usklađena s realnim mogućnostima domaće ekonomije, uz uvažavanje položaja zaposlenih koji od svojih primanja svakodnevno podmiruju osnovne životne troškove.
-
Strah od novog talasa poskupljenja
Jedan od glavnih razloga zbog kojih privrednici insistiraju na opreznom pristupu jeste mogućnost novog rasta cijena proizvoda i usluga. Podsjećaju da je nakon prethodnog povećanja minimalne plate došlo do poskupljenja u različitim segmentima tržišta, zbog čega su radnici samo djelimično osjetili finansijsku korist koju je trebalo donijeti povećanje njihovih primanja.
Prema njihovoj ocjeni, povećanje plata samo po sebi ne garantuje i poboljšanje životnog standarda ukoliko ga istovremeno prati rast troškova života. Ako preduzeća zbog većih izdataka za zaposlene budu primorana povećavati cijene svojih proizvoda i usluga, dio dodatnog novca koji radnici dobiju mogao bi se ponovo vratiti kroz veće troškove svakodnevne potrošnje.
Poslodavci ukazuju na to da rast troškova rada nije automatski praćen povećanjem prihoda kompanija. Drugim riječima, preduzeća mogu imati znatno veće obaveze prema zaposlenima, a da istovremeno ne ostvaruju veći obim prodaje ili dodatne prihode koji bi pokrili nastale izdatke.
Takva situacija posebno bi mogla pogoditi djelatnosti u kojima su cijene proizvoda i usluga već unaprijed određene, a mogućnosti njihovog povećanja ograničene tržišnim uslovima.
-
Problem za kompanije koje već imaju zaključene ugovore
Poseban izazov predstavlja položaj privrednih društava koja su ranije zaključila poslovne ugovore s unaprijed definisanim cijenama. Takve kompanije često nemaju mogućnost da jednostrano mijenjaju ugovorene uslove, iako se njihovi troškovi poslovanja mogu značajno povećati.
Ukoliko dođe do novog rasta minimalne plate, poslodavci bi se mogli naći u situaciji da moraju isplaćivati veće iznose zaposlenima, dok istovremeno ostvaruju prihode na osnovu ranije dogovorenih cijena. Razlika između prihoda i rashoda u tom slučaju mogla bi dodatno opteretiti poslovanje i ugroziti finansijsku stabilnost pojedinih kompanija.
Zbog toga Udruženje smatra da je izuzetno važno da se novi iznos minimalne plate, kao i datum početka njegove primjene, utvrde dovoljno unaprijed. Privrednicima je, kako navode, potrebno ostaviti vrijeme za planiranje budžeta, prilagođavanje poslovnih aktivnosti i eventualno usklađivanje postojećih ugovornih obaveza.
U suprotnom bi domaći proizvođači mogli biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz drugih zemalja, dok bi pojedine kompanije, suočene s povećanjem troškova, mogle razmotriti preseljenje dijela ili cjelokupnog poslovanja na druga tržišta u regionu.
-
Rasterećenje privrede kao preduslov za veće plate
Iz Udruženja malih i srednjih privrednika smatraju da razgovor o povećanju minimalne plate mora biti praćen konkretnim mjerama koje će olakšati poslovanje domaćih kompanija. Od Vlade Federacije BiH očekuju smanjenje troškova javne administracije, pojednostavljivanje administrativnih procedura i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.
Prema njihovom stavu, nije dovoljno samo propisati veće obaveze poslodavcima, već je potrebno istovremeno raditi na smanjenju drugih troškova koji opterećuju privredu. Manja administrativna opterećenja i efikasnije institucije omogućile bi kompanijama da veći dio raspoloživih sredstava usmjere u razvoj poslovanja, unapređenje proizvodnje i povećanje plata zaposlenih.
Posebno naglašavaju potrebu za podrškom mikro, malim i srednjim preduzećima, koja često nemaju finansijsku snagu velikih kompanija. Takvim poslovnim subjektima potrebno je omogućiti povoljnije uslove za ulaganje u savremenu opremu, nove tehnologije i stručno osposobljavanje radnika.
Privrednici smatraju da upravo ulaganje u produktivnost može stvoriti dugoročne uslove za rast plata. Efikasnija proizvodnja, bolja organizacija rada i modernizacija poslovnih procesa mogu doprinijeti povećanju prihoda, što bi poslodavcima omogućilo da zaposlenima isplaćuju veća primanja bez ugrožavanja opstanka preduzeća.
-
Zaštita domaće proizvodnje i očuvanje radnih mjesta
Među važnim zahtjevima Udruženja nalazi se i snažnija zaštita domaće proizvodnje. Privrednici smatraju da kompanije iz Bosne i Hercegovine moraju imati ravnopravnije uslove za nastup na tržištu, posebno u odnosu na konkurenciju iz zemalja koje svojim proizvođačima nude različite oblike podrške.
Domaća preduzeća, kako ističu, suočavaju se s brojnim izazovima, od visokih troškova poslovanja do administrativnih prepreka i ograničenih mogućnosti za investiranje. Dodatno povećanje troškova rada, bez odgovarajućih mjera podrške, moglo bi još više otežati njihov položaj.
Zbog toga upozoravaju da se prilikom donošenja odluke o minimalnoj plati mora voditi računa i o očuvanju postojećih radnih mjesta. Ukoliko poslodavci ne budu mogli podnijeti nove finansijske obaveze, pojedine kompanije mogle bi smanjiti broj zaposlenih, ograničiti zapošljavanje novih radnika ili odustati od planiranih investicija.
Udruženje smatra da je interes svih učesnika na tržištu rada očuvanje stabilne domaće privrede, jer samo ekonomski održiva preduzeća mogu dugoročno osiguravati redovne plate i nova radna mjesta.
-
Digitalizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tržište rada
Privrednici upozoravaju i na sve izraženije promjene koje digitalizacija, automatizacija i razvoj umjetne inteligencije donose u poslovni sektor. Nove tehnologije već utiču na način organizacije rada, proizvodne procese i potrebu za određenim zanimanjima, a očekuje se da će njihov uticaj u narednim godinama biti još značajniji.
Prema ocjeni Udruženja, naglo povećanje troškova zaposlenih moglo bi dodatno ubrzati odluke kompanija o uvođenju automatizovanih sistema i tehnoloških rješenja koja mogu preuzeti dio poslova koje trenutno obavljaju radnici.
Zbog toga smatraju da je potrebno istovremeno raditi na unapređenju znanja i vještina zaposlenih, kako bi se mogli prilagoditi novim zahtjevima tržišta rada. Ulaganje u edukaciju, prekvalifikacije i stručno usavršavanje trebalo bi biti sastavni dio šire ekonomske politike.
Posebno je važno da mala i srednja preduzeća dobiju priliku za tehnološko unapređenje, jer bez odgovarajuće opreme i stručnog kadra teško mogu povećavati produktivnost i uspješno konkurisati na domaćem i inostranom tržištu.
-
Mala i srednja preduzeća moraju učestvovati u razgovorima
Iz Udruženja podsjećaju da mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto ukupnog broja preduzeća u Federaciji BiH. Zbog njihovog značaja za ekonomiju smatraju da predstavnici ovog dijela privrede moraju imati aktivnu ulogu u razgovorima o određivanju minimalne plate.
Ističu da se odluke koje direktno utiču na troškove poslovanja ne bi trebale donositi bez konsultacija s onima koji će te obaveze morati ispunjavati. Zbog toga traže da se u proces uključe Vlada Federacije BiH, predstavnici poslodavaca i sindikati, kako bi se kroz dijalog pronašlo rješenje koje će uzeti u obzir potrebe radnika, ali i finansijske mogućnosti kompanija.
Privrednici naglašavaju da razumiju potrebu zaposlenih za većim primanjima, posebno u vremenu kada troškovi stanovanja, hrane, energenata i drugih osnovnih životnih potreba predstavljaju značajno opterećenje za kućne budžete.
Ipak, smatraju da povećanje minimalne plate mora biti dio šire ekonomske strategije, a ne izolovana mjera koja se provodi bez sagledavanja posljedica. Zbog toga insistiraju na blagovremenom utvrđivanju iznosa, jasnom datumu primjene, prethodnim ekonomskim analizama i konkretnim mjerama rasterećenja privrede.
