Masline su veoma ljekovite. U nastavku teksta otkrivamo vam blagodati masline. Masline su mnogo više od ukusnog dodatka jelima i nezaobilaznog sastojka mediteranske kuhinje. Ove sitne plodove karakterišu bogat ukus, raznovrsna upotreba i brojne hranljive materije koje mogu imati povoljan uticaj na ljudski organizam. Već hiljadama godina maslina zauzima posebno mjesto u životu ljudi, a u različitim kulturama predstavlja simbol mira, mudrosti, snage, vjernosti i dugovječnosti. Njeno drvo poznato je po otpornosti i dugom životnom vijeku, dok se plodovi koriste u ishrani, a od njih se dobija cijenjeno maslinovo ulje.
Mediteranska ishrana, u kojoj masline i maslinovo ulje imaju značajnu ulogu, često se povezuje s očuvanjem zdravlja i smanjenjem rizika od određenih hroničnih bolesti. Razlog za to leži u njihovom sastavu, koji obuhvata nezasićene masne kiseline, vitamin E i različita biljna jedinjenja s antioksidativnim svojstvima. Iako se masline najčešće jedu kao predjelo ili prilog, njihova nutritivna vrijednost čini ih zanimljivim izborom za svakodnevnu ishranu. U nastavku donosimo deset načina na koje masline mogu doprinijeti zdravlju i boljem funkcionisanju organizma.
1. Doprinose očuvanju zdravlja očiju
Zdravlje očiju zavisi od brojnih faktora, među kojima značajno mjesto zauzima pravilna ishrana. Masline sadrže vitamin E i druge antioksidanse koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Ove materije mogu biti korisne za očuvanje normalne funkcije očnih tkiva, posebno kada su dio uravnotežene ishrane bogate povrćem, voćem i drugim izvorima vitamina.
Za zdravlje vida važan je i vitamin A, koji ima ključnu ulogu u normalnom funkcionisanju mrežnjače. Ipak, masline nisu naročito bogat izvor ovog vitamina, pa je za njegov dovoljan unos važno jesti i namirnice poput mrkve, bundeve, jaja i zelenog lisnatog povrća. Raznovrsna ishrana može pomoći u očuvanju vida tokom godina.
2. Mogu pomoći u ublažavanju upalnih procesa
Masline i maslinovo ulje sadrže biljna jedinjenja koja se proučavaju zbog svojih protivupalnih svojstava. Među njima se posebno izdvaja oleokantal, prirodna supstanca prisutna u ekstra djevičanskom maslinovom ulju. Istraživanja pokazuju da ovo jedinjenje može djelovati na određene mehanizme povezane s upalom u organizmu.
Hronični upalni procesi povezani su s različitim zdravstvenim problemima, zbog čega se preporučuje ishrana koja uključuje namirnice bogate antioksidansima i zdravim mastima. Masline mogu biti dio takvog načina ishrane, ali ne treba ih smatrati zamjenom za lijekove protiv bolova ili terapiju koju je propisao ljekar.
3. Podržavaju zdravlje srca i krvnih sudova
Jedna od najpoznatijih prednosti maslina povezana je s njihovim sadržajem mononezasićenih masnih kiselina. Ove masti, posebno oleinska kiselina, mogu doprinijeti povoljnijem lipidnom profilu kada zamijene zasićene masti u svakodnevnoj ishrani.
Redovno korištenje maslinovog ulja umjesto maslaca i drugih izvora zasićenih masti može pomoći u održavanju normalnog nivoa LDL holesterola, koji se često naziva lošim holesterolom. Na taj način može se doprinijeti smanjenju rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Masline sadrže i različite antioksidanse koji pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja. Ipak, treba imati na umu da su mnoge masline konzervisane u salamuri, zbog čega mogu sadržavati dosta soli. Osobe koje imaju povišen krvni pritisak trebale bi obratiti pažnju na količinu koju konzumiraju.
4. Pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa
Oksidativni stres nastaje kada u organizmu dođe do neravnoteže između slobodnih radikala i antioksidativne zaštite. Dugotrajna izloženost ovom procesu povezuje se s oštećenjem ćelija i razvojem različitih hroničnih oboljenja.
Masline sadrže vitamin E i polifenole, biljna jedinjenja koja mogu pomoći u zaštiti ćelijskih struktura. Posebno su zanimljivi antioksidansi prisutni u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, jer se proučavaju zbog mogućeg doprinosa očuvanju zdravlja.
U organizmu važnu ulogu ima i glutation, jedan od najznačajnijih vlastitih antioksidansa. Njegov nivo zavisi od brojnih faktora, uključujući opšte zdravstveno stanje i unos hranljivih materija. Iako masline mogu biti dio ishrane koja podržava antioksidativnu zaštitu, ne postoje dovoljno čvrsti dokazi da njihovo konzumiranje samo po sebi povećava nivo glutationa ili sprečava nastanak raka.
5. Mogu doprinijeti ublažavanju određenih alergijskih reakcija
Određena biljna jedinjenja iz maslina i maslinovog ulja predmet su istraživanja zbog mogućeg djelovanja na upalne procese. Neka laboratorijska istraživanja ispituju njihov uticaj na mehanizme koji učestvuju u alergijskim reakcijama.
Međutim, nije dovoljno dokazano da konzumiranje maslina može pouzdano spriječiti alergije ili ublažiti simptome astme kod ljudi. Zbog toga se masline mogu posmatrati kao dio raznovrsne ishrane, ali ne i kao prirodna zamjena za antihistaminike, inhalatore ili druge lijekove koje preporučuje zdravstveni stručnjak.
6. Mogu biti koristan dio ishrane za kontrolu tjelesne težine
Masline sadrže masti koje organizmu pružaju energiju, ali i doprinose osjećaju sitosti. Kada se jedu u umjerenim količinama, mogu biti praktičan dodatak obrocima, salatama i drugim jelima.
Mononezasićene masne kiseline dio su uravnotežene ishrane i mogu biti povoljniji izbor od nekih izvora zasićenih masti. Ipak, masline su relativno kalorične u odnosu na količinu koju pojedemo, pa je važno voditi računa o porcijama.
Kontrola tjelesne težine zavisi od ukupnog energetskog unosa, fizičke aktivnosti, kvaliteta ishrane i drugih životnih navika. Ne postoje pouzdani dokazi da samo konzumiranje maslina ubrzava sagorijevanje masnih naslaga ili automatski smanjuje dnevni unos kalorija za određenu količinu. Njihova prednost je u tome što mogu obogatiti obrok ukusom i pomoći da raznovrsna ishrana bude zadovoljavajuća.
7. Sadrže jedinjenja koja se istražuju zbog mogućeg zaštitnog djelovanja
Crne i zelene masline sadrže različite antioksidanse, uključujući vitamin E i polifenole. Ove supstance pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnih oštećenja, što je jedan od razloga zbog kojih su masline i maslinovo ulje zanimljivi naučnicima koji proučavaju zdravlje i prevenciju bolesti.
Pojedina istraživanja ispituju povezanost mediteranske ishrane s manjim rizikom od određenih vrsta raka. Ipak, takvi rezultati ne znače da masline same po sebi sprečavaju rak debelog crijeva ili druge maligne bolesti. Na rizik utiču brojni faktori, uključujući nasljedne predispozicije, pušenje, fizičku aktivnost, tjelesnu težinu i cjelokupne prehrambene navike.
Zato je najbolje masline uključiti u raznovrsnu ishranu koja obiluje povrćem, voćem, mahunarkama, integralnim žitaricama i drugim nutritivno vrijednim namirnicama.
8. Doprinose njezi i hidrataciji kože
Zdrava koža zahtijeva odgovarajuću njegu, dovoljno tečnosti i unos hranljivih materija. Masline i maslinovo ulje sadrže vitamin E i masne kiseline koje mogu doprinijeti očuvanju zaštitne barijere kože.
Maslinovo ulje koristi se i u pojedinim preparatima za njegu tijela, jer može omekšati kožu i smanjiti osjećaj suhoće. Ipak, njegova primjena ne odgovara svima. Kod osoba s osjetljivom kožom ili određenim kožnim oboljenjima može izazvati iritaciju ili pogoršati tegobe, pa je preporučljivo prvo isprobati malu količinu na ograničenom području.
Za očuvanje zdravog izgleda kože važni su i zaštita od sunčevog zračenja, odgovarajuća hidratacija, nježno čišćenje i uravnotežena ishrana.
9. Mogu biti korisne za normalno funkcionisanje probavnog sistema
Masline i maslinovo ulje dio su tradicionalne mediteranske ishrane, koja se često povezuje s povoljnim uticajem na zdravlje probavnog sistema. Maslinovo ulje može podstaći lučenje žuči i učestvuje u procesima varenja i apsorpcije masti.
Ipak, tvrdnje da masline liječe gastritis ili čir na želucu nisu dovoljno potkrijepljene dokazima. Osobe koje imaju probavne tegobe trebale bi obratiti pažnju na to kako njihovo tijelo reaguje na različite namirnice i potražiti stručni savjet ako se simptomi ponavljaju.
Za urednu probavu važan je dovoljan unos vlakana, koja se prvenstveno nalaze u povrću, voću, mahunarkama i integralnim žitaricama. Masline sadrže relativno malo vlakana u uobičajenim porcijama, ali se mogu uklopiti u raznovrsne obroke koji podržavaju zdravlje probavnog trakta.
10. Predstavljaju izvor željeza i drugih važnih minerala
Željezo je neophodan mineral koji ima ključnu ulogu u stvaranju hemoglobina, proteina u crvenim krvnim zrncima odgovornog za prenos kiseonika kroz organizam. Njegov nedovoljan unos može doprinijeti razvoju anemije, umora, slabosti i smanjene koncentracije.
Masline sadrže određenu količinu željeza, a crne masline mogu ga imati više od nekih zelenih sorti, zavisno od vrste i načina prerade. Ipak, one nisu dovoljno bogat izvor željeza da bi se na njih trebalo oslanjati kao na glavni način nadoknade ovog minerala.
Za bolji unos željeza korisno je jesti mahunarke, meso, sjemenke i druge namirnice koje ga sadrže. Vitamin C iz paprike, citrusa i drugog voća i povrća može poboljšati apsorpciju željeza biljnog porijekla. Masline se zato mogu naći u obroku koji doprinosi raznovrsnom unosu hranljivih materija.
Njihova praktičnost, karakterističan ukus i sadržaj korisnih masnih kiselina čine ih jednostavnim dodatkom svakodnevnim jelima. Mogu se koristiti u salatama, sendvičima, umacima i jelima s povrćem, a umjerena konzumacija omogućava da se iskoriste njihove nutritivne prednosti bez pretjeranog unosa kalorija i soli.
