Da li uveče pijete kafu i zapalite cigaru? U nastavku teksta nutricionista otkriva šta se dešava ako vam je to navika. Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka širom svijeta, a mnogima je nezamisliv početak dana bez njene prepoznatljive arome i ukusa. Neki je piju kako bi se razbudili i lakše započeli svakodnevne obaveze, dok je drugima ispijanje kafe omiljeni ritual tokom pauze ili druženja. Ipak, iako kafa može imati određene pozitivne efekte na organizam, važno je obratiti pažnju na količinu koja se konzumira, vrijeme ispijanja i individualnu osjetljivost na kofein. Posebno se postavlja pitanje kako ovaj napitak utiče na san, zbog čega se često preporučuje izbjegavanje kafe u večernjim satima.
Reakcije na kofein razlikuju se od osobe do osobe. Dok neki ljudi mogu popiti nekoliko šoljica kafe tokom dana bez primjetnih posljedica, drugi već nakon jedne šoljice osjećaju nervozu, ubrzan rad srca ili poteškoće s uspavljivanjem. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno pratiti samo količinu popijene kafe, već i način na koji organizam reaguje na ovaj stimulans.
-
Zašto kafa može izazvati nesanicu i nervozu?
Glavni aktivni sastojak kafe je kofein, supstanca koja djeluje stimulativno na centralni nervni sistem. Njegov efekat ogleda se u smanjenju osjećaja umora i povećanju budnosti, zbog čega se kafa često konzumira ujutro ili tokom radnog dana. Međutim, upravo takvo djelovanje može predstavljati problem kada se kafa pije kasno poslijepodne ili navečer.
Kofein može ometati prirodni ritam spavanja tako što blokira djelovanje adenozina, supstance koja se postepeno nakuplja tokom dana i doprinosi osjećaju pospanosti. Kada se njegovo djelovanje uspori, osoba može ostati budna duže nego što je planirala, a san može biti plići i manje kvalitetan.
Nutricionista Rob M. van Dam sa singapurskog univerziteta ističe da ljudi različito reaguju na kofein. Ako se nakon ispijanja kafe pojave ubrzan rad srca, osjećaj uznemirenosti ili nervoza, to može biti znak da organizam ne podnosi dobro unesenu količinu kofeina. Takve reakcije mogu otežati opuštanje i uspavljivanje, naročito kod osoba koje su osjetljivije na njegove stimulativne efekte.
Važno je imati na umu da posljedice ne moraju biti vidljive odmah. Čak i kada osoba nema osjećaj da je kafa pretjerano razbudila, kofein može ostati u organizmu satima i uticati na kvalitet noćnog odmora.
-
Šta se dešava kada se kafa pije uz cigaretu?
Za mnoge ljude kafa i cigareta predstavljaju naviku koju ponavljaju ujutro, tokom pauze ili nakon obroka. Ipak, pušenje može uticati na način na koji tijelo razgrađuje kofein, pa se djelovanje kafe kod pušača ponekad razlikuje od djelovanja kod osoba koje ne puše.
Prema objašnjenju nutricioniste van Dama, kofein se kod pušača može prerađivati približno dvostruko brže nego kod nepušača. To znači da stimulativni efekat kafe kod nekih pušača može kraće trajati, zbog čega možda neće primijetiti iste poteškoće sa spavanjem nakon kasnijeg ispijanja ovog napitka.
Ipak, to ne znači da je kombinacija kafe i cigareta bezopasna niti da pušači mogu neograničeno konzumirati kofein. Brža razgradnja kofeina ne uklanja štetne posljedice pušenja, koje je povezano s brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Također, prestanak pušenja može promijeniti način na koji organizam obrađuje kofein, pa ista količina kafe može početi izazivati izraženije efekte nego ranije.
Osim životnih navika, značajnu ulogu ima i genetika. Nasljedne razlike u enzimima koji učestvuju u razgradnji kofeina mogu uticati na to koliko dugo ova supstanca ostaje u organizmu. Zbog toga ne postoji jedinstveno pravilo koje određuje kada svaka osoba treba prestati piti kafu tokom dana.
-
Koliko kofeina dnevno je previše?
Količina kofeina koju osoba može podnijeti zavisi od različitih faktora, uključujući dob, zdravstveno stanje, osjetljivost organizma, korištenje određenih lijekova i druge životne navike. Iako kafa može pomoći u održavanju budnosti i koncentracije, pretjeran unos može dovesti do neželjenih reakcija.
Prema smjernicama koje se često koriste u Sjedinjenim Američkim Državama, za većinu zdravih odraslih osoba unos do približno 400 miligrama kofeina dnevno smatra se količinom koja uglavnom ne izaziva zabrinutost. To se često opisuje kao približno četiri šoljice kafe, ali stvarna količina kofeina može znatno varirati zavisno od vrste kafe, veličine šoljice i načina pripreme.
Zbog toga broj popijenih šoljica nije uvijek najbolji pokazatelj ukupnog unosa. Velika šolja jake filter-kafe može sadržavati više kofeina nego manja šoljica espressa, dok se kofein nalazi i u crnom i zelenom čaju, energetskim pićima, nekim gaziranim napicima i čokoladi.
Stručnjaci također upozoravaju da je važno izbjegavati unos velikih količina kofeina odjednom. Osobe koje nakon kafe osjećaju drhtavicu, lupanje srca ili izraženu uznemirenost trebale bi razmotriti smanjenje količine koju konzumiraju. Trudnice, osobe s određenim zdravstvenim problemima i oni koji koriste lijekove koji mogu stupiti u interakciju s kofeinom trebaju obratiti pažnju na posebne preporuke zdravstvenih stručnjaka.
-
Da li je kafa bez kofeina bolji izbor navečer?
Osobe koje vole ukus i miris kafe, ali primjećuju da im ona remeti san, mogu razmotriti kafu bez kofeina. Ovaj napitak zadržava veliki dio karakteristične arome, dok sadrži znatno manje kofeina od obične kafe.
Kafa bez kofeina može biti praktična alternativa za one koji žele uživati u omiljenom napitku nakon večere ili tokom večernjeg druženja. Ipak, važno je znati da ona najčešće ne sadrži apsolutno nula kofeina, već samo znatno manju količinu. Zbog toga veoma osjetljive osobe i dalje mogu primijetiti određene efekte, iako su oni uglavnom slabiji nego nakon obične kafe.
Nutricionista van Dam smatra da je važno razmisliti o tome postoji li stvarna potreba za dodatnim kofeinom. Ako se kafa pije isključivo zbog ukusa, opcija bez kofeina može omogućiti uživanje u napitku uz manji rizik od ometanja sna.
-
Kako prepoznati da vam kafa ne odgovara?
Organizam često daje jasne signale kada mu određena količina kofeina ne prija. Među najčešćim simptomima su nervoza, unutrašnji nemir, ubrzan rad srca, drhtanje ruku, glavobolja i poteškoće s uspavljivanjem. Kod nekih osoba može se javiti i nelagoda u želucu, posebno kada se kafa pije na prazan stomak.
Jedan od načina da se utvrdi kako kafa utiče na organizam jeste praćenje vlastitih navika. Korisno je obratiti pažnju na broj popijenih šoljica, vrijeme posljednje kafe i kvalitet sna tokom noći. Ako se problemi redovno javljaju nakon konzumiranja kofeina, može pomoći smanjenje količine ili pomjeranje posljednje šoljice na raniji dio dana.
Osim toga, nije preporučljivo koristiti kafu kao zamjenu za dovoljno sna. Iako kofein privremeno smanjuje osjećaj umora, on ne nadoknađuje odmor koji je organizmu potreban za normalno funkcionisanje. Redovan raspored spavanja, umjeren unos kofeina i pažljivo praćenje reakcija organizma mogu pomoći u održavanju zdravijih svakodnevnih navika.
