Svi smo se susreli sa dlakama na licu, nebitno koji je spol u pitanju. Iako je kod muškaraca to za očekivati, desi se i na ženskim licama. Danas otkrivamo malo više o svemu tome.
- Kako žene prelaze u poodmakle godine, doživljavaju i menopauzu, koju karakteriziraju različiti atributi, a najznačajniji je hormonska neravnoteža koja se pojavljuje u više oblika. Posljedično, može doći do rasta dlaka na licu.
Što bi se moglo dogoditi kada bi se pojedinac probudio i otkrio da mu je tijekom noći na bradi neobjašnjivo izbila dlaka? Ključno je priznati da niste sami u susretu s ovom okolnošću, suprotno onome što bi se moglo vjerovati, budući da brojne žene odlučuju ostati diskretne u pogledu svojih iskustava.
Kao što je primijetio Hedley King, dermatolog iz New Yorka, “na razvoj dlaka na bradi utječu i genetika i hormoni. Prisutnost muških hormona u tijelu, uz ukupnu hormonsku ravnotežu, značajno pridonosi vidljivosti ovih dlačica.” Na stanje vaše kose, jake ili slabe, utječe osjetljivost folikula dlake na hormone, što je osobina pod utjecajem genetskog nasljeđa.
Stoga, ako je vaša baka imala problema s kosom, vjerojatno ćete se i vi susresti sa sličnim poteškoćama. Pojava dlaka na licu i bradi može se pojaviti u bilo kojem trenutku; međutim, kod većine žena ova se pojava obično javlja u kasnijim godinama kao posljedica promjena hormonalne ravnoteže. Najjednostavnije rješenje za rješavanje ovog problema je čupanje. U situacijama kada je prisutno obilje dlaka, pojedinci bi mogli razmotriti alternativne laserske tretmane.
- Samo postojanje kose ne predstavlja problem. Unatoč tome, ako je ovo stanje povezano s neredovitim menstrualnim ciklusima, značajnom mlohavošću u područjima tijela i lica, zajedno s upornim aknama, može ukazivati na sindrom policističnih jajnika, što zahtijeva konačnu konzultaciju s liječnikom.
BONUS TEKST
Smokve, plod stabla smokve, dugo su se smatrale simbolom plodnosti i obilja, još od drevnih civilizacija. Njihov divan okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo vitalnom komponentom prehrane, već i središnjim mjestom u raznim mitovima i legendama.
- Ovaj esej ima za cilj istražiti povijesni kontekst, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različite epohe. Povijest i podrijetlo smokava seže u Aziju, posebno u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Od osvita ranih civilizacija, ovo voće je priznato, a njegovo postojanje je dokumentirano u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su u Egiptu bile cijenjene zbog svojih ljekovitih svojstava. Osim toga, smokve se spominju u Bibliji i nalaze se u raznim vjerskim i filozofskim tradicijama, simbolizirajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje.
Na primjer, budistički spisi tvrde da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Prema svom nutritivnom profilu, smokve predstavljaju visoko hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima. Njihova zadivljujuća slatkoća pripisuje se značajnoj koncentraciji prirodnih šećera, a nude i zamjetnu količinu kalija koji je vitalan za zdravlje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Osim toga, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, kao i vitamina B6, koji pridonosi kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Značajna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može doprinijeti približno 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, čime se pomaže probavi i snižavanju razine kolesterola.
Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Kroz različite povijesne kontekste, kulturološka važnost smokve bila je značajna. Na primjer, u staroj Grčkoj smokva je bila štovana kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve.
- U Indiji je smokva dugo bila simbol plodnosti i blagostanja, a stabla su se često posvećivala božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, što se pripisuje njihovom brzom rastu i otpornosti na sušne uvjete.
Danas smokve i dalje imaju značajan značaj u brojnim kulturama. Unutar kulinarske tradicije Mediterana, istaknuto su mjesto u raznim jelima, od salata do deserata. Štoviše, suhe smokve uživaju značajnu popularnost zbog očuvanja svojih nutritivnih prednosti u ovom stanju. U brojnim područjima smokve igraju bitnu ulogu u tradicionalnim kulinarskim praksama i široko su priznate kao “superhrana” zbog svojih zdravstvenih prednosti.