Savjeti za poboljšanje cirkulacije. O kojim savjetima je riječ doznajte u nastavku teksta. Mnogi ljudi svakodnevno osjećaju hladne ruke i stopala, trnjenje ili težinu u nogama, ali tome često ne pridaju veliki značaj. Ipak, upravo ovi simptomi mogu ukazivati na slabu cirkulaciju, stanje koje se razvija postepeno i dugo može proći neprimijećeno. Kada krv ne može nesmetano da cirkuliše kroz organizam, ćelije i tkiva ne dobijaju dovoljno kisika i hranjivih materija, što vremenom može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Dobra vijest je da se pravilnim životnim navikama cirkulacija može poboljšati i smanjiti rizik od komplikacija.
-
Kako prepoznati da je cirkulacija oslabljena?
Slaba cirkulacija znači da je protok krvi kroz krvne sudove usporen ili otežan. Najčešće su pogođeni ekstremiteti, odnosno ruke i noge, jer se nalaze najdalje od srca. Zbog toga se upravo na njima prvo primjećuju promjene.
Među najčešćim simptomima nalaze se hladna stopala i šake, osjećaj utrnulosti ili trnjenja, grčevi u nogama, slabost mišića i osjećaj težine nakon kraćeg hodanja ili stajanja. Kod pojedinih osoba javlja se blijeda ili plavičasta boja kože, dok rane i sitne povrede mogu sporije zarastati zbog smanjenog dotoka krvi.
U težim slučajevima mogu se pojaviti bolovi prilikom hodanja, proširene vene, oticanje nogu i stopala, pa čak i stvaranje rana koje teško zarastaju. Takvi simptomi zahtijevaju pregled ljekara kako bi se utvrdio uzrok problema.
-
Šta najčešće uzrokuje lošu cirkulaciju?
Uzroci slabe cirkulacije mogu biti različiti, a najčešće su povezani sa načinom života i određenim zdravstvenim stanjima. Dugotrajno sjedenje ili stajanje, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i nepravilna ishrana predstavljaju najčešće faktore rizika.
Osim toga, visok krvni pritisak može oštetiti zidove krvnih sudova, dok povišen holesterol dovodi do stvaranja masnih naslaga koje sužavaju arterije i otežavaju protok krvi. Dijabetes također može negativno uticati na krvne sudove, povećavajući rizik od problema sa cirkulacijom.
Kod nekih osoba uzrok može biti i Rejnoov sindrom, stanje u kojem dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova na prstima ruku i nogu, naročito prilikom izlaganja hladnoći ili stresnim situacijama. Genetska predispozicija, hormonske promjene, bolesti srca i prekomjerna tjelesna težina dodatno povećavaju mogućnost razvoja ovog problema.
-
Simptomi koje ne treba ignorisati
Prvi znakovi slabe cirkulacije često djeluju bezazleno, ali mogu biti upozorenje da organizam ne funkcioniše kako bi trebao. Hladne ruke i noge, čak i tokom toplijih dana, jedan su od najčešćih simptoma.
Osim toga, mogu se javiti:
- trnjenje ili osjećaj „mravinjanja“ u šakama i stopalima,
- grčevi u listovima,
- oticanje nogu,
- osjećaj umora nakon kraće fizičke aktivnosti,
- promjena boje kože,
- sporije zarastanje rana,
- osjećaj težine u nogama,
- smanjena osjetljivost prstiju.
Ako simptomi postaju učestaliji ili se pogoršavaju, potrebno je obaviti ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da li postoji ozbiljniji problem sa krvnim sudovima ili srcem.
-
Pet jednostavnih načina za poboljšanje cirkulacije
Poboljšanje cirkulacije u velikoj mjeri zavisi od svakodnevnih navika. Male promjene često mogu donijeti značajne rezultate.
Prije svega, preporučuje se redovna fizička aktivnost. Brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili lagane vježbe najmanje 30 minuta dnevno podstiču rad srca i poboljšavaju protok krvi kroz cijelo tijelo.
Drugi važan korak jeste izbjegavanje dugotrajnog sjedenja. Ako posao zahtijeva višesatni boravak za računarom, preporučuje se ustajanje svakih sat vremena, kratka šetnja ili nekoliko jednostavnih vježbi istezanja.
Treći savjet odnosi se na pravilnu hidrataciju. Dovoljan unos vode pomaže održavanju normalnog volumena krvi i olakšava njen protok kroz krvne sudove.
Četvrta preporuka je podizanje nogu tokom odmora. Ovaj jednostavan položaj pomaže lakšem vraćanju krvi prema srcu i može smanjiti osjećaj težine i oticanja nogu.
Peti korak podrazumijeva prestanak pušenja. Nikotin sužava krvne sudove, smanjuje dotok kisika i dugoročno povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova.
-
Ishrana ima važnu ulogu
Na zdravlje krvnih sudova veliki uticaj ima i svakodnevna ishrana. Stručnjaci preporučuju prehranu bogatu svježim voćem i povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama i ribom koja sadrži omega-3 masne kiseline.
Namirnice poput bijelog luka, đumbira, kurkume i citrusa često se povezuju sa boljom funkcijom krvnih sudova, dok orašasti plodovi i maslinovo ulje doprinose očuvanju njihove elastičnosti.
S druge strane, preporučuje se ograničiti unos industrijski prerađene hrane, zasićenih masti, pretjeranih količina soli i rafinisanih šećera, jer mogu doprinijeti razvoju ateroskleroze i drugih bolesti krvnih sudova.
Važno je voditi računa i o dovoljnom unosu željeza, vitamina B12 i folne kiseline. Njihov nedostatak može izazvati simptome poput umora, hladnih ekstremiteta i slabosti, koji se često pogrešno pripisuju isključivo lošoj cirkulaciji.
-
Navike koje mogu dodatno pogoršati stanje
Osobe koje imaju problema sa cirkulacijom trebale bi izbjegavati određene navike koje mogu dodatno usporiti protok krvi. Nošenje uske odjeće ili obuće može otežati cirkulaciju, posebno u nogama i stopalima.
Direktno zagrijavanje utrnulih ruku ili nogu vrlo toplom vodom ili grijačima također nije preporučljivo, jer smanjena osjetljivost može povećati rizik od opekotina.
Prekomjeran unos alkohola, dugotrajna fizička neaktivnost i pušenje dodatno opterećuju krvne sudove i povećavaju vjerovatnoću razvoja ozbiljnijih komplikacija. Zbog toga je važno usvojiti zdrave životne navike i redovno kontrolisati krvni pritisak, nivo šećera u krvi i holesterol, posebno kod osoba koje već imaju faktore rizika za bolesti srca i krvnih sudova.
