Najzatrovanije voće i povrće. U nastavku teksta doznajte o kojem voću i povrću je riječ. Najnoviji podaci o kvalitetu voća i povrća za 2026. godinu ponovo su otvorili pitanje koliko su namirnice koje svakodnevno kupujemo zaista bezbjedne. Iako se često oslanjamo na pranje i osnovnu pripremu hrane kako bismo uklonili nečistoće, rezultati ovogodišnjeg testiranja pokazuju da određene hemikalije ipak ostaju prisutne i nakon takvih postupaka.
Ovaj izvještaj donosi detaljniji uvid u to koje vrste voća i povrća sadrže najviše ostataka pesticida, ali i koje namirnice se smatraju relativno sigurnim izborom. Cilj nije izazivanje straha, već pružanje informacija koje mogu pomoći pri donošenju pametnijih odluka u svakodnevnoj kupovini.
-
Rezultati testiranja i šta oni znače
Analiza za ovu godinu obuhvatila je više od 54.000 uzoraka različitih vrsta voća i povrća. Važno je naglasiti da su svi uzorci prethodno oprani i očišćeni na način koji je sličan onome što većina ljudi radi kod kuće. Uprkos tome, laboratorijski nalazi su pokazali prisustvo preko 260 različitih pesticida.
To ukazuje na činjenicu da standardno pranje nije uvijek dovoljno da ukloni sve tragove hemikalija. Ipak, stručnjaci naglašavaju da prisustvo pesticida ne znači automatski i visok zdravstveni rizik, već da je važna količina i dugoročna izloženost.
-
“Vječne hemikalije” – novi razlog za oprez
Jedan od ključnih problema koji je izdvojen u ovom izvještaju jeste prisustvo takozvanih “vječnih hemikalija”, poznatih kao PFAS. Ove supstance su posebno zabrinjavajuće jer se veoma sporo razgrađuju, kako u prirodi tako i u ljudskom organizmu.
U određenim vrstama voća, poput breskvi i šljiva, pronađene su u značajnom procentu. Konkretno, kod čak 90% testiranih uzoraka detektovan je fungicid fludioksonil. Kod krompira je pronađen klorprofam, hemikalija koja je već zabranjena u Evropskoj uniji zbog potencijalnih štetnih efekata.
Iako istraživanja još uvijek traju, prve studije povezuju ove supstance sa mogućim uticajem na hormonalni sistem, razvoj i reproduktivno zdravlje.
-
Namirnice sa najvećim rizikom
Lista poznata kao “Prljavih dvanaest” obuhvata voće i povrće koje najčešće sadrži ostatke pesticida. Ove godine, na vrhu liste nalaze se lisnato povrće i bobice, koje su posebno osjetljive na tretmane tokom uzgoja.
Kod gotovo svih analiziranih uzoraka iz ove grupe pronađeni su tragovi hemikalija, a mnogi su sadržavali kombinaciju četiri ili više različitih pesticida.
Na listi se nalaze:
- spanać
- kelj (uključujući raštiku i gorušicu)
- jagode
- kupine
- grožđe
- breskve
- nektarine
- trešnje
- borovnice
- jabuke
- kruške
- krompir
Ove namirnice nisu nužno opasne same po sebi, ali zahtijevaju dodatnu pažnju pri kupovini i pripremi.
-
Voće i povrće sa najmanje ostataka pesticida
S druge strane, postoji i grupa proizvoda koji se izdvajaju kao znatno “čišći”. U mnogim slučajevima, više od polovine testiranih uzoraka nije pokazalo mjerljive količine pesticida.
Među najbezbjednijim izborima izdvajaju se:
- ananas
- kukuruz šećerac
- avokado
Pored njih, na listi se nalaze i:
papaja, luk, grašak, špargle, kupus, karfiol, lubenica, mango, banane, mrkva, pečurke i kivi.
Razlog za manju prisutnost pesticida često leži u prirodnoj zaštiti ovih biljaka, poput deblje kore ili načina uzgoja koji zahtijeva manje hemijske intervencije.
-
Kako smanjiti unos štetnih supstanci
Iako nije moguće potpuno izbjeći pesticide, postoje načini da se njihova količina značajno smanji. Jedna od najčešćih preporuka jeste kupovina organskih proizvoda, posebno kada su u pitanju namirnice sa liste većeg rizika.
Za ostale proizvode, temeljno pranje pod mlazom vode u trajanju od najmanje 20 sekundi može pomoći u uklanjanju dijela hemikalija i površinskih nečistoća. Dodatno, guljenje kore kod određenih vrsta voća i povrća može smanjiti izloženost, iako se time ponekad gubi dio hranljivih sastojaka.
Važno je zadržati ravnotežu: voće i povrće i dalje ostaju ključni dio zdrave ishrane. Informisanost i pažljiv izbor mogu napraviti razliku bez potrebe za radikalnim promjenama u načinu prehrane.
