Med je poznat po svojoj trajnosti i otpornosti na kvarenje ali mnogi pojedinci nastavljaju griješiti u njegovom skladištenju. Obično se stavlja u kuhinjske ormariće, ladice ili na police, ali pčelari upozoravaju da ta mjesta nisu idealna za pravilno skladištenje. Danas vam otkrivamo kako to sve funkcioniše.
Održavanje kvalitete putem odgovarajuće prakse skladištenja hrane je ključno, a med nije iznimka. Iako se često smatra da med ima dug rok trajanja, različiti čimbenici mogu utjecati na njegovu kvalitetu. U pojašnjenju portalu Haps jedan je pčelar govorio o optimalnim uvjetima skladištenja meda i razbijao mit o njegovoj “neuništivosti”. Za najbolje rezultate med treba držati na temperaturama ispod 18 stupnjeva Celzijusa.
- Sobna temperatura možda neće uvijek biti odgovarajuća, osobito ako je med izložen izvorima topline kao što su radijatori, peći ili izravna sunčeva svjetlost. Poželjno okruženje za med je hladno, suho i zasjenjeno područje, kao što je smočnica ili tamni ormar.
Osim toga, ključno je koristiti staklene ili porculanske posude s hermetičkim zatvaračima, jer se plastična ambalaža ne preporučuje zbog mogućih reakcija s medom. Iako se na med obično gleda kao na proizvod koji se ne kvari lako, postoje slučajevi u kojima se doista može pokvariti.
Početni scenarij uključuje med koji premašuje propisani sadržaj vode zbog brzih metoda sakupljanja. Takav je med podložan fermentaciji, što se može prepoznati po prisutnosti pjene na površini i alkoholnom mirisu. Druga situacija proizlazi iz dugotrajnog izlaganja toplini, što rezultira stvaranjem hidroksimetilfurfurala (HMF), spoja koji predstavlja potencijalne zdravstvene rizike.
- Do fermentacije može doći kada se med neispravno bere ili kada se nenamjerno unese vlaga, kao što je korištenje lizane žlice. Ova promjena utječe na okus meda, daje mu blago kvasac i uzrokuje da površina postane pjenasta.
Obično se ova vrsta meda koristi isključivo za proizvodnju domaćih tinktura. Autentični med posjeduje različite karakteristike koje ga razlikuju od krivotvorenih vrsta. Kristalizacija je, na primjer, prirodna pojava koja označava izvornost meda. Cvjetni med, kao i med od uljane repice i suncokreta, brzo kristalizira, dok bagremov med to čini znatno sporije.
Osim toga, postupak provjere autentičnosti može se započeti ispitivanjem oznake; ako ukazuje da je med “mješavina EU i ne-EU”, onda kvaliteta proizvoda može biti upitna. Kako bi se osigurala kvaliteta, preporučljivo je kupovati med izravno od lokalnih pčelara. Med treba čuvati u dobro zatvorenoj posudi i čuvati na tamnom mjestu.
Pojava kristalizacije je tipična pojava; da biste vratili med u tekuće stanje, uronite posudu u toplu vodenu kupelj, pazeći da se med ne pregrije. Pravilne tehnike skladištenja produžit će trajnost meda i održati njegovu nutritivnu cjelovitost. Sada ste opremljeni znanjem kako i gdje pravilno skladištiti med kako biste u potpunosti iskoristili njegove prednosti. Med služi kao prirodni konzervans, pripisujući mu se antibakterijska i antifungalna svojstva.
- Prepoznatljiva kombinacija niskog udjela vode i povišene razine šećera stvara okruženje negostoljubivo za mikroorganizme. Posljedično, med se ističe kao jedna od rijetkih prirodnih tvari koja može trajati desetljećima ili čak stoljećima ako se pravilno skladišti.
Osim po pojavi kristalizacije, kvalitetan med prepoznaje se po mirisu, boji i konzistenciji. Autentični med odiše bogatim i prirodnim mirisom koji varira ovisno o izvoru cvijeća. Njegova tekstura je gusta i glatka, dok imitacija meda može djelovati vodenasto i bez prepoznatljivog mirisa. Uvijek pažljivo proučite etiketu za pojedinosti o podrijetlu i metodama proizvodnje.