Jetra pati i umire od ove navike. O kojoj navici je riječ doznajte u nastavku teksta. Jetra je jedan od najvažnijih organa u tijelu, ali joj često ne pridajemo pažnju dok se ne pojave problemi. Ona je zadužena za detoksikaciju, preradu hranljivih materija, regulaciju šećera u krvi i skladištenje energije. Uprkos toj ključnoj ulozi, način života i ishrana koje mnogi smatraju „normalnim“ mogu je ozbiljno opteretiti. Ono što unosimo svakog dana, čak i u količinama koje nam djeluju bezazleno, ostavlja posljedice. Posebno je problematično to što šteta ne nastaje preko noći, već se nakuplja postepeno, često bez jasnih simptoma.
Čitanje deklaracija na proizvodima i obraćanje pažnje na sastojke ne predstavlja pretjerivanje, već osnovnu brigu o zdravlju. Brojna istraživanja pokazala su da se mnoge navike koje smatramo uobičajenim direktno povezuju sa povećanim rizikom od masne jetre, poremećaja metabolizma i dijabetesa tipa 2.
-
Zašto nas određena hrana stalno privlači
Slatkiši, grickalice i industrijski prerađena hrana često izazivaju snažnu potrebu za ponovnim konzumiranjem. Nije rijetkost da organizam „traži“ šećer ili brzu energiju, naročito u stresnim periodima ili kada preskačemo obroke. Međutim, tijelo reaguje na svaku namirnicu koju unesemo, bez obzira na to koliko nam je ukusna ili praktična. Čak i proizvodi koji na prvi pogled djeluju bezopasno mogu imati negativan uticaj na jetru, posebno ako se konzumiraju svakodnevno.
-
Uticaj dodatog šećera na jetru
Istraživanja su pokazala da konzumiranje čak i umjerenih količina dodatih šećera može dovesti do ozbiljnih promjena u radu jetre. Posebno se ističe povećana proizvodnja masti u jetri, što vremenom može rezultirati razvojem masne bolesti jetre. Osim toga, dolazi i do poremećaja u metabolizmu glukoze, čime se povećava rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
U jednoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Hepatology, ispitivan je uticaj fruktoze u tečnom obliku na metabolizam jetre. U istraživanju su učestvovala 94 muškarca starosti između 18 i 30 godina, sa indeksom tjelesne mase ispod 24. Istraživači su namjerno izabrali mlađe ispitanike sa manjom tjelesnom masom kako bi smanjili vjerovatnoću da su već imali nakupljene masti u jetri.
Rezultati su pokazali da ispitanici nisu unosili više kalorija nego prije početka studije. Ipak, dodavanje zaslađenih napitaka i fruktoze dovelo je do povećane proizvodnje masti u jetri. To jasno ukazuje da nije presudan samo broj kalorija, već i njihov izvor.
-
Koliko šećera je previše
Američko udruženje za srce preporučuje da dodatni šećeri ne čine više od 6 procenata ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. U praksi to znači da bi većina žena trebalo da ne unosi više od 100 kalorija dnevno iz dodatog šećera, što odgovara otprilike šest kašičica ili 25 grama. Za muškarce je ta granica oko 150 kalorija, odnosno devet kašičica ili 36 grama.
Uprkos tim preporukama, podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju da prosječan Amerikanac dnevno konzumira oko 17 kašičica dodatog šećera. Razlog za to leži u činjenici da se šećeri nalaze u velikom broju industrijski prerađenih proizvoda, često pod različitim nazivima. Nalaze se u žitaricama za doručak, aromatizovanim jogurtima, sirevima, sosovima, pa čak i gotovim obrocima koji se pripremaju u mikrotalasnoj pećnici.
-
Tečni šećeri kao poseban problem
Flaširani sokovi, energetska i gazirana pića predstavljaju poseban izazov za jetru. Tečni šećeri se brzo apsorbuju i ne daju osjećaj sitosti, što dovodi do lakog prekomjernog unosa. Jetra takve šećere ne koristi kao izvor energije, već ih pretvara u masti, čime se dodatno opterećuje.
-
Namirnice koje dodatno opterećuju jetru
Zaslađeni proizvodi i slatki napici
Gazirana pića, industrijski sokovi, slatkiši i deserti glavni su izvor dodatog šećera. Šećer i kukuruzni sirup iz ovih proizvoda direktno utiču na nakupljanje masti u jetri.
Rafinisani ugljeni hidrati
Peciva, krofne, bijeli hljeb, lepinje za burgere i hot-dog proizvodi se brzo razgrađuju u šećer. Takva hrana naglo podiže nivo glukoze u krvi i vremenom može dovesti do insulinske rezistencije.
Industrijski prerađena hrana
Smrznuti obroci, konzervirana jela i proizvodi iz kutija često sadrže kombinaciju rafinisanih ugljenih hidrata, dodatih šećera i velikih količina soli. Ovakav sastav dodatno opterećuje jetru i remeti ravnotežu u organizmu.
Crveno meso
Iako ima nutritivne vrijednosti i preporučuje se osobama sa anemijom, crveno meso je bogato zasićenim mastima. Prekomjerna konzumacija povezuje se sa povećanim trigliceridima u jetri i razvojem masne bolesti jetre.
Alkohol
Čak i umjerena konzumacija alkohola može dovesti do dodatnog nakupljanja masti u jetri. Alkohol se u jetri metaboliše prioritetno, što usporava obradu drugih hranljivih materija i dodatno je opterećuje.
