Srčani udara povezano je s jednom jutarnjom navikom. O kojoj navici je riječ doznajte u nastavku teksta. Iako se srčane bolesti često doživljavaju kao posljedica godina loših navika, istina je da se rizik gradi mnogo ranije i često kroz naizgled bezazlene obrasce ponašanja. Način na koji započinjemo dan može imati veći utjecaj na zdravlje srca nego što većina ljudi pretpostavlja. Dok se pažnja uglavnom usmjerava na ishranu i stres, jedna jutarnja navika, nepovezana s hranom, sve češće se dovodi u vezu s razvojem ozbiljnih kardiovaskularnih problema.
-
Jutro kao presudan trenutak za organizam
Prema riječima dr. Sane Sadoxai, ljekarke čiji savjeti dopiru do desetina hiljada ljudi putem društvenih mreža, ključni problem nastaje odmah nakon buđenja. Ona upozorava da tijelo u tim prvim minutama dana traži pokret, ali ga većina ljudi ignoriše.
Umjesto da se aktiviraju, mnogi ostaju u krevetu, posežu za telefonom, provode vrijeme sjedeći ili poluležeći, a zatim naglo prelaze u stanje žurbe. Takav nagli prelaz iz potpune neaktivnosti u stres ostavlja tijelo u stanju unutrašnje neravnoteže. Iako se spolja čini da se ništa dramatično ne događa, u organizmu se pokreću procesi koji dugoročno mogu ugroziti zdravlje srca.
Dr. Sadoxai ističe da ovakav obrazac ponašanja održava tijelo u stanju niske fizičke aktivnosti, ali povećane upale. Upravo ta kombinacija, ako se ponavlja iz dana u dan, može dovesti do ozbiljnih metaboličkih poremećaja.
-
Šta se dešava u tijelu kada se ne krećemo
Tokom noći tijelo ulazi u stanje mirovanja, a metabolizam se usporava. Kada se ujutro probudimo, potreban je blag signal da se sistemi ponovo pokrenu. Ako tog signala nema, cirkulacija ostaje usporena, mišići neaktivni, a regulacija šećera u krvi postaje nestabilna.
Ljekarka objašnjava da se s vremenom može razviti inzulinska rezistencija, stanje u kojem tijelo sve teže reguliše nivo šećera. Paralelno s tim dolazi do nakupljanja masnih naslaga, naročito u predjelu stomaka, rasta krvnog pritiska i pojave tzv. tihe upale, koja ne daje jasne simptome, ali postepeno oštećuje krvne sudove.
Ovi procesi su posebno izraženi kod osoba koje već imaju višak kilograma ili su gojazne. Kod njih je metabolizam dodatno opterećen, pa jutarnja neaktivnost ubrzava put ka ozbiljnim srčanim oboljenjima, uključujući i rane srčane udare.
-
Jednostavan korak koji može zaštititi srce
Iako zvuči zabrinjavajuće, rješenje ne zahtijeva velike promjene niti mnogo vremena. Dr. Sadoxai naglašava da je dovoljno uvesti kratko jutarnje kretanje koje će tijelu poslati signal da započne dan.
Pet do sedam minuta lagane aktivnosti može imati snažan efekat. To može biti brzo hodanje po stanu, istezanje, nekoliko jednostavnih vježbi ili fokusirano disanje uz pokret. Cilj nije iscrpljivanje, već postepeno buđenje organizma.
Takva aktivnost poboljšava cirkulaciju, pomaže stabilizaciji nivoa šećera u krvi i pokreće metabolizam. Prema njenim riječima, ljudi često potcjenjuju koliko je ova mala navika važna, iako direktno utiče na tjelesnu težinu, rad srca i opšte zdravstveno stanje.
-
Signali upozorenja koje ne treba zanemariti
Osim same jutarnje rutine, važno je obratiti pažnju i na znakove koje tijelo šalje. Hronični umor, osjećaj nedostatka daha pri manjem naporu, masne naslage na stomaku koje se teško smanjuju, kao i povišen nivo šećera u krvi, mogu biti rani pokazatelji metaboličkih problema.
Mnogi ove simptome pripisuju stresu, nedostatku sna ili godinama, ali oni mogu ukazivati na to da je srce već pod povećanim opterećenjem. Pravovremeno prepoznavanje i promjena navika mogu imati ključnu ulogu u sprečavanju ozbiljnijih posljedica.
-
Kako prepoznati simptome srčanog udara
Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada se dotok krvi do srčanog mišića iznenada prekine, najčešće zbog krvnog ugruška. Najčešći simptom je bol u grudima, koja se opisuje kao pritisak, stezanje ili osjećaj težine.
Međutim, simptomi se ne manifestuju uvijek isto. Bol se može širiti u jednu ili obje ruke, vrat, vilicu, leđa ili gornji dio stomaka. Česti su i dodatni znaci poput vrtoglavice, pojačanog znojenja, kratkog daha, mučnine ili povraćanja. Kod nekih osoba javlja se snažan osjećaj tjeskobe ili nelagode sličan napadu panike, dok drugi mogu imati kašalj ili piskanje u grudima.
U takvim situacijama izuzetno je važno reagovati odmah i potražiti hitnu medicinsku pomoć. Dugoročno, ljekari naglašavaju važnost promjena životnog stila, uključujući redovnu fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i uravnoteženu ishranu bogatu vlaknima, cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem.
