Da li se budite prije nego što svane? U nastavku teksta pročitajte kako to utiče na vaše tijelo. Mnogi ljudi ustaju prije nego što se pojavi prvi trag jutarnje svjetlosti. Bilo da je razlog škola, posao ili obaveze koje ne trpe odlaganje, taj trenutak kada se izvučete iz kreveta dok spolja još vlada potpuni mrak često djeluje kao surova borba protiv prirode. Iako se to smatra normalnim dijelom svakodnevice, sve veći broj stručnjaka upozorava da ovakvo buđenje ima snažniji uticaj na tijelo nego što se obično misli. Naš organizam funkcioniše prema ritmovima koji su usklađeni sa dnevnim ciklusima svjetla i tame, pa svako odstupanje može pokrenuti niz reakcija koje utiču na raspoloženje, koncentraciju i fizičko zdravlje.
-
Kako jutarnji mrak zbunjuje unutrašnji sat
Svjetlost je najvažniji okidač za naš unutrašnji sat, poznat kao cirkadijalni ritam. Ovaj biološki mehanizam određuje kada osjećamo umor, kada smo najbudniji i kako se tijelo priprema za različite faze dana. Kada otvorimo oči dok napolju još vlada noć, mozak ne dobija signal koji mu je potreban da pokrene proces razbuđivanja. O tome govori i doktorica Suzan Vajli, koja objašnjava da buđenje u mraku remeti prirodnu komunikaciju između mozga i hormona koji upravljaju ciklusima spavanja i budnosti.
U normalnim okolnostima, jutarnja svjetlost aktivira lučenje kortizola, hormona koji nam daje energiju da započnemo dan. Bez tog signala, tijelo ostaje u polusnu. Osjećaj usporenih misli, teškoće sa fokusom i razdražljivost javljaju se zato što se melatonin, hormon koji izaziva pospanost, sporije povlači kada nema dovoljno svjetlosti. Rezultat je mentalna magla koja se ne razbistri čak ni nakon tuširanja ili kafe.
-
Uticaj na hormone koji upravljaju raspoloženjem
Jutarnja svjetlost ne utiče samo na budnost. Ona pomaže i regulaciju serotonina, hemijske supstance koja igra veliku ulogu u našem raspoloženju. Serotonin tokom dana djeluje kao stabilizator emocija, a kada dođe noć, tijelo ga pretvara u melatonin i tako se priprema za san. Ako se često ustaje prije nego što svane, dnevni nivo serotonina može biti niži. To dovodi do smanjene motivacije, većeg umora i osjetljivosti na stres.
Zbog toga mnogi ljudi tokom zimskih mjeseci, kada su jutra najduže mračna, primijete da im se raspoloženje mijenja. Pojava poznata kao sezonski afektivni poremećaj povezana je upravo sa manjkom jutarnje svjetlosti. Čak i kod osoba koje nemaju ovaj poremećaj, ustajanje u mraku može izazvati pad energije i otežati obavljanje svakodnevnih zadataka.
-
Kako se poremećen ritam odražava na san
Spavanje je proces koji zavisi od pravilnog rasporeda hormona. Melatonin treba da se smanjuje kako se približava jutro, ali kada je mrak produžen, tijelo dobija pogrešnu poruku. To može da dovede do isprekidanog noćnog sna ili osjećaja kao da san nije bio odmoran, iako ste možda spavali dovoljno sati.
Narušen san utiče na čitav organizam. Naučne studije sve češće povezuju loš san sa povećanim rizikom od visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2 i problema sa tjelesnom težinom. Razlog je jednostavan. Kada se tijelo ne odmori kako treba, hormoni koji kontrolišu apetit, metabolizam i reakciju na stres izlaze iz ravnoteže.
-
Šta se dešava sa imunološkim sistemom
Imunitet ne radi ravnomjerno tokom cijelog dana. Određene vrste imunoloških ćelija prate cirkadijalni ritam i najbolje funkcionišu kada je taj ritam stabilan. Ako su ciklusi spavanja i buđenja često poremećeni, odbrambena sposobnost organizma može oslabiti. To nije nešto što se osjeti odmah, ali tokom vremena povećava se vjerovatnoća češćih infekcija, dužeg oporavka i većeg umora.
-
Rano buđenje i njegov ukupni uticaj na organizam
Ustajanje prije zore utiče na mnogo više od same pospanosti. Remeti hormonsku komunikaciju, utiče na raspoloženje i produktivnost, slabi koncentraciju i mijenja način na koji tijelo kontroliše metabolizam i imunitet. Ljudi koji godinama ustaju u mraku često primijete da im energija opada brže nego ranije, kao i da im se teško vraća motivacija tokom dana.
