Ljudi uzimaju sodu bikarbonu kod kiseline i bolova u želucu, a ne znaju pravu istinu. O čemu je riječ i šta radi našem organizmu pročitaj u nastavku teksta. Problemi sa želucem, posebno gastritis, sve su češći. Mnogi ljudi se oslanjaju na recepte koje su čuli od komšija, sa interneta ili od starijih članova porodice, ali ljekari upozoravaju da se ne bi trebalo igrati sa zdravljem na svoju ruku. Upravo o tome pričali su nutricionistkinja Milka Raičević i gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić u Jutarnjem programu, gdje su naglasili koje navike pomažu, a koje zapravo odmažu kada je riječ o želucu i probavi.
Njihov razgovor je bio jasan, praktičan i pun savjeta koje ljudi mogu odmah primijeniti. Umjesto priče o „čudesnim rješenjima“, fokusirali su se na ono što zaista daje rezultat.
-
Najčešće greške kod gastritisa
Dr Perišić je odmah otvorio temu jedne od najrasprostranjenijih zabluda: korišćenje sode bikarbone kada se pojavi gorušica ili osjećaj težine.
Prema njegovim riječima, mnogi posežu za sodom jer su navikli da je to „stari trik“, vjerujući da će problem nestati čim se kiselina neutralizuje. Međutim, kako objašnjava, efekat traje vrlo kratko i nije korisno rješenje za ljude koji imaju hronične probleme sa želucem.
„Uobičajena slika je da neko pojede nešto što mu ne prija, pa odmah posegne za tabletom protiv kiseline ili sodom. Ako vam bude bolje tek nakon četrdesetak minuta, znači da je u pitanju višak kiseline, ali soda bikarbona tu ne rješava suštinu“, rekao je on. Pojašnjava da soda djeluje samo oko pola sata, a zatim prestaje da ima ikakav efekat. Zbog toga je ljudi ne bi trebalo da koriste kao rješenje za ponavljajuće tegobe.
Dodao je da postoje lijekovi koji su napravljeni tako da imaju produženo djelovanje, pa upravo zato pružaju stvarnu pomoć u kontroli kiseline i zaštiti sluznice želuca. Upozorava da „soda nije terapija nego kratkotrajno odgađanje problema“.
-
Vlakna kao zaštita želuca
Nutricionistkinja Milka Raičević složila se sa gastroenterologom i istakla koliko veliku ulogu ima ishrana bogata vlaknima. Ona objašnjava da vlakna smiruju probavu, ojačavaju želudac i pomažu da se manje reaguje na namirnice koje mogu da nadraže sluznicu.
Naglasila je da mnogi ljudi, posebno kod nas, zanemaruju namirnice koje su dostupne tokom cijele godine i vrlo povoljne, a upravo one donose najveću korist.
„Vlakna čuvaju naš želudac, a mi ih često ne unosimo dovoljno. Što se tiče izboranamirnica, ja bih pečurke potpuno izbacila kod osoba koje imaju gastritis. Teške su za varenje, a vrlo malo ljudi ih dobro podnosi. Isto važi i za luk, samo sve zavisi kako je pripremljen.“
-
Kako pripremiti luk da ne iritira želudac
Raičevićeva je ponudila jednostavan trik za one koji vole luk, ali im smeta.
Kaže da se glavica luka, presječena na pola, može staviti u vodu kako bi ispario sumporasti miris koji mnogima izaziva nelagodu. Kada se taj oštar miris smanji, luk se lakše podnosi, a jelo zadržava ukus.
Navela je i da postoje mnoge vrste luka, uključujući sremuš koji je blag i najčešće ne izaziva teškoće. Savjetuje da se luk kombinuje sa sirom ili pavlakom jer te namirnice mogu da ublaže njegova jača svojstva.
Posebno je istakla da bismo trebali da usvojimo naviku koju ima većina svijeta, a to je da se obrok započinje salatom. Sirovi kupus i svježa šargarepa, prema njenim riječima, dvije su najjednostavnije i najzdravije namirnice koje mogu da budu svakodnevni izbor. Kada se kuvaju u supi, gube dio svojih hranljivih sastojaka, pa je bolje jesti ih svježe.
-
Zašto je luk „Božja namirnica“ prema gastroenterologu
Dr Perišić je podržao savjete nutricionistkinje i dodao da je luk vrijedan sastojak koji treba da bude dio ishrane, ali uz pravilan način pripreme. Naglasio je da luk sadrži kvercetin, biljni antioksidans koji ima korisna svojstva za organizam.
Prisjetio se i načina na koji se luk nekada pripremao u njegovoj porodici.
„Moja majka bi ga presjekla na pola, stavila na plotnu da malo potamni i tek onda dodavala u supu. Znala je da tako postaje blaži i lakši za stomak“, rekao je.
