Da li znate da prvi znak srčanog udara nije bol u grudima. U nastavku teksta doznajte sve o tome. Srčani udar često zamišljamo kao iznenadnu dramu: snažan pritisak u grudima, bol koja obara s nogu i trenutak kada sve postaje hitno. Ipak, kardiolozi sve češće upozoravaju da se srce rijetko oglašava na tako očigledan način. Umjesto naglog bola, mnogi ljudi prvo osjete niz suptilnih promjena koje lako pripisuju umoru, stresu ili običnoj prehladi. Upravo te tihi znakovi mogu biti ključno upozorenje da nešto nije u redu sa kardiovaskularnim sistemom.
Dr Sandžaj Bodžradž, iskusni kardiolog, objašnjava da tijelo ponekad počne slati signale mnogo ranije nego što bi se očekivalo. Ti signali nisu glasni ni dramatični, ali su važni jer ukazuju da srce radi pod opterećenjem i da mu nedostaje podrška.
-
Umor koji ne prolazi
Jedan od prvih i najčešćih simptoma koje ljudi zanemare jeste hronični umor. To nije običan osjećaj iscrpljenosti nakon nespavane noći ili napornog dana. Ovdje se radi o konstantnom umoru koji se javlja i nakon odmora, vikenda ili smanjenog fizičkog napora. Osoba ima utisak da joj nedostaje energija i da nikako ne može da se vrati u normalnu formu.
Kardiolozi pojašnjavaju da se ovakav umor javlja kada srce ne uspijeva dovoljno efikasno pumpati krv. Zbog toga organi dobijaju manje kiseonika, a tijelo usporava sve procese u pokušaju da sačuva snagu. Iako ovakav umor mnogi povezuju sa stresom ili anemijom, on može biti jedno od prvih upozorenja da srce radi otežano.
Ignorisanje dugotrajnog umora znači propuštanje prilike da se problem prepozna prije nego što postane ozbiljan. Zato stručnjaci savjetuju da se ovakva promjena ne zanemari, pogotovo ako se javi bez jasnog razloga.
-
Disanje koje postaje borba
Drugi važan signal koji se može pojaviti mnogo prije srčanog udara jeste kratak dah. U početku se javlja tokom aktivnosti koje su ranije bile lagane, poput penjanja uz stepenice ili brže šetnje. Kasnije se može osjetiti čak i u mirovanju.
Kada srce oslabi, pluća dobijaju više tečnosti, što otežava disanje. Osoba može imati osjećaj da ne može da udahne dovoljno vazduha ili da joj treba više vremena da povrati dah nakon blage aktivnosti. Takvo stanje mnogi pogrešno povezuju sa lošom kondicijom ili trenutnim umorom, ali ono može biti rani znak da krv ne cirkuliše kako treba.
-
Bolovi koji nisu u grudima
Srčani udar ne mora uvijek početi bolom u sredini grudi. Kod mnogih ljudi prvi osjećaj može biti nelagodnost u vilici, vratu, leđima ili lijevoj ruci. Bol može biti tup, povremen, blag ili iznenadan, a često djeluje kao mišićna napetost ili problem sa kičmom.
Zbog toga veliki broj pacijenata misli da se radi o ukočenom vratu, lošem položaju tokom spavanja ili zubnom problemu. Ipak, bolovi koji se vraćaju, jačaju pri naporu ili se šire prema ramenu ili ruci mogu biti povezani sa srcem. Kardiolozi savjetuju da se ovakvi simptomi pažljivo prate, posebno ako se pojave zajedno sa umorom ili kratkim dahom.
-
Mučnina, znojenje i osjećaj nestabilnosti
Iako se ne smatraju tipičnim srčanim simptomima, mučnina, hladno znojenje i vrtoglavica mogu biti važna rana upozorenja. Ovi znakovi nastaju kada tijelo reaguje na smanjeno snabdijevanje krvlju i kiseonikom. Kod nekih osoba to može biti jedini pokazatelj da dolazi do problema sa srcem.
Žene posebno često imaju ove atipične simptome. Umjesto jasnog bola u grudima, kod njih se češće javljaju probavne smetnje, blaga nelagodnost, pritisak u leđima ili osjećaj kao da će se onesvijestiti. Zbog toga ih mnoge žene zanemare misleći da se radi o nečem prolaznom.
-
Šta uraditi ako se simptomi pojave
Ako se nekoliko opisanih znakova javi u isto vrijeme, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Hitna procjena može spriječiti ozbiljnije posljedice i omogućiti brzu reakciju ljekara. U takvim situacijama treba ostati miran, sjesti ili se postaviti u polusjedeći položaj i sačekati stručnu pomoć. Ukoliko osoba već ima dijagnostikovane srčane tegobe ili koristi terapiju, te informacije treba odmah prenijeti medicinskom osoblju.
-
Kako smanjiti rizik
Redovne kontrole i praćenje općeg zdravlja najbolji su način da se spriječe ozbiljni kardiovaskularni problemi. Kontrola pritiska, holesterola i šećera u krvi, prestanak pušenja, više kretanja i zdrava ishrana značajno smanjuju opterećenje na srce. Ljekari savjetuju da svako obrati pažnju na svoje rizične faktore, posebno ako u porodici postoji istorija srčanih bolesti.
