Koje biljke treba saditi u novembru? U nastavku teksta vam otkrivamo. Novembar možda djeluje kao kraj baštenske sezone, ali zapravo je pravo vrijeme za započinjanje ciklusa koji će donijeti bogat i zdrav rod na proljeće. Dok se priroda polako povlači u mirovanje, tlo i dalje zadržava dovoljno toplote i vlage da podrži razvoj određenih kultura. Upravo sada treba posaditi nekoliko vrsta luka i lukovica koje će se tokom zime ukorijeniti, a čim se temperature podignu – snažno krenuti u rast. Prema preporukama iskusnih baštovana i stručnjaka s BBC Gardener’s World, tri biljke koje zaslužuju posebno mjesto u novembarskoj sadnji su luk, šalot (ljutika) i bijeli luk.
-
Luk – osnova svake bašte i kuhinje
Luk je jedna od najzahvalnijih i najkorisnijih kultura u svakoj bašti. Lako se uzgaja, ne traži pretjeranu njegu, a može se saditi i u jesen i u proljeće. Međutim, sadnja u novembru ima posebnu prednost: biljka će do proljeća već razviti jak korijen i biti spremna za brži rast čim se pojave prvi topli dani.
Sadnja:
Za jesenju sadnju najbolje je koristiti male setove (mlade lukovice), jer iz sjemena treba previše vremena da se razviju. Tlo treba biti plodno, rastresito i dobro drenirano, a položaj u vrtu sunčan. Luk se sadi na razmak od 10 do 15 cm, dok između redova treba ostaviti oko 25 cm. Ako je zemljište glinasto, preporučuje se da se obogati kompostom ili pijeskom radi bolje propusnosti.
Njega i održavanje:
Odmah nakon sadnje važno je pokriti gredice hortikulturnom vunom ili laganom mrežom, jer ptice često čupaju mlade lukovice. Tokom zime nije potrebno često zalivanje, ali ako je jesen suva, zemlju treba povremeno vlažiti. U proljeće redovno uklanjajte korov i provjeravajte ima li znakova truleži ili prisustva lukove muve.
Berba:
Kada listovi počnu da žute i polako venu, to je znak da je luk sazrio. Najbolje ga je izvaditi u suvom periodu, a zatim ga ostaviti nekoliko dana da se prosuši prije skladištenja.
-
Šalot (ljutika) – nježniji rođak običnog luka
Šalot, poznata i kao ljutika, omiljena je među kuvarima zbog svog blažeg, slatkastog ukusa i fine arome. Osim što obogaćuje mnoga jela, odlično se uklapa u vrtne gredice jer zauzima malo prostora i može se gajiti i u saksijama.
Sadnja:
Ljutika voli vlažno, ali dobro drenirano tlo bogato organskom materijom. Idealno je tlo koje je obogaćeno domaćim kompostom ili istrulim stajnjakom. Lukovice se sade na razmak od 15 do 20 cm, dok između redova treba ostaviti oko 30 cm prostora. Važno je da vrh lukovice blago viri iznad površine tla.
Njega:
U prvim sedmicama nakon sadnje treba voditi računa da ptice ne izvlače lukovice – zato ih, kao i kod luka, možete prekriti zaštitnom mrežom ili vunom. Tokom zime biljke miruju, ali s dolaskom proljeća počinju brzo da rastu. Tada je važno redovno uklanjati korov i zalivati u sušnim periodima. Ako je zemljište bogato hranljivim materijama, ljutika će razviti čvrste, zdrave glavice i biće spremna za berbu ranije nego luk posađen u proljeće.
-
Bijeli luk – nezaobilazan saveznik zdravlja i ukusa
Bijeli luk, osim što je neizostavan sastojak u kuhinji, poznat je i po brojnim zdravstvenim prednostima. Njegova sadnja u novembru omogućava da se lukovice dobro ukorijene tokom zime, što daje snažne biljke i visok prinos.
Sadnja:
Za sadnju birajte krupne, zdrave čenove i nikada ne koristite one koji su premekani ili oštećeni. Sadite ih na dubinu od oko 3–5 cm, na razmak od 15 cm između čenova i 30 cm između redova. Ako sadite u saksije, izaberite one duboke najmanje 20 cm i koristite rastresito tlo obogaćeno kompostom.
Njega:
Bijeli luk ne traži mnogo njege, ali voli sunce i umjerenu vlagu. Tokom zime mu nije potrebna posebna pažnja, ali u proljeće, kada počne aktivan rast, potrebno ga je redovno zalivati, naročito ako nema dovoljno kiše. Kada lišće počne da žuti i suši se, to je znak da treba smanjiti zalivanje, jer se biljka sprema za sazrijevanje. Uvijek držite gredice bez korova, jer bijeli luk ne podnosi konkurenciju – svaka biljka korova crpi hranljive materije koje su mu potrebne.
