Kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima otkriva nam Sladić. U nastavku teksta pročitajte šta je rekao. Novembar u Bosni i Hercegovini obično znači prve rukavice, promrzle prste i jutarnje škripanje snijega pod nogama. Ipak, ove godine sve je drugačije. Umjesto bijelog pokrivača, Sarajevo i ostatak zemlje probudili su se u toplijem okruženju, gotovo jesenjem, s temperaturama koje više podsjećaju na rani oktobar nego na mjesec koji uvodi zimu. Hoće li se to promijeniti? Na to pitanje ovih dana odgovara najpoznatiji bh. meteorolog – Nedim Sladić.
-
Neobičan početak novembra
Početak novembra 2025. godine donio je vremenske prilike koje su iznenadile i one koji su navikli na klimatske promjene. Dok se mnogi građani Bosne i Hercegovine pripremaju za zimske uslove, termometri su pokazivali vrijednosti koje su se penjale i do 24 stepena Celzijusa, posebno na sjeveru zemlje.
„Iako smo imali kratkotrajne prodore hladnijeg zraka, ukupno gledano, prva dekada novembra donijela je natprosječno toplo vrijeme“, objasnio je Sladić u svojoj objavi na društvenim mrežama. Dodao je da se ni u nastavku mjeseca ne očekuju značajne promjene koje bi dovele do pojave snijega u nizinama.
Toplina koja je obilježila prvu polovinu mjeseca ne djeluje slučajno. Uzroci su, prema Sladiću, povezani s dugotrajnim uticajem anticiklone – vremenskog sistema koji donosi stabilno, ali često maglovito vrijeme. U takvim uslovima sunčevo zračenje je oslabljeno, vjetrovi su slabi, a zrak se u kotlinama „zarobi“, što dovodi do pojave guste magle i niskih oblaka, naročito uz riječne tokove.
-
Anticiklona i magla umjesto snijega
Sarajevo, Zenica, Tuzla i drugi gradovi smješteni u kotlinama već danima bilježe stagnaciju zraka i smanjenu vidljivost. Umjesto pahulja, građani se bore s maglom, vlagom i zagađenjem.
Sladić pojašnjava da se takvo stanje može zadržati i u narednim danima, jer se anticiklona ne povlači lako. U ovakvim situacijama, toplije mase zraka iznad zemlje stvaraju „poklopac“ koji sprječava prodiranje hladnijih frontova, što odgađa dolazak snijega.
„Toplo vrijeme se nastavlja, ali prikriveno slojem magle i niskih oblaka. To stvara osjećaj hladnoće, iako su temperature realno iznad prosjeka za ovaj dio godine“, naglasio je meteorolog.
-
Globalni obrasci: Madden–Julian i sjevernoatlantska oscilacija
Iako većina građana gleda kroz prozor tražeći prve pahulje, meteorolozi poput Sladića oslanjaju se na globalne pokazatelje koji utiču na klimu u našim krajevima.
Jedan od njih je Madden–Julian oscilacija (MJO) – ciklus koji opisuje kretanje područja povećane i smanjene kišnosti u tropskim predjelima. Kada je aktivna, može uticati na raspored padavina i u Evropi. Trenutno stanje, kaže Sladić, sugeriše prelazak u fazu koja pogoduje češćim padavinama u drugom dijelu novembra.
S druge strane, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), koja određuje kretanje zračnih masa između Islanda i Azora, prelazi u svoju negativnu fazu. To obično znači da bi se iznad Sredozemlja mogle formirati ciklone koje donose kišu, a ponekad i snijeg. Međutim, u ovom slučaju, Sladić ističe da će to vjerovatno biti topao i vlažan zrak, pa se ne očekuje zimski scenarij.
-
Druga polovina mjeseca: više kiše, ali bez pahulja
Prema trenutnim prognozama, sredinom mjeseca moglo bi doći do promjene sinoptičke situacije. Cikloni nad Mediteranom mogli bi donijeti nešto više padavina, posebno u prelazu između druge i treće dekade novembra.
Ipak, čak i tada, Sladić ne očekuje da će temperature pasti dovoljno nisko da bi se snijeg zadržao u nizinama. „Na planinama se mogu javiti kratkotrajni snježni intervali, ali u gradovima poput Sarajeva, Mostara, Tuzle ili Banje Luke snijeg se ne nazire još najmanje dvije sedmice“, navodi on.
To znači da će većina stanovništva Bosne i Hercegovine morati još malo sačekati da vide prve pahulje. Do tada će ulice vjerovatno ostati mokre od kiše, ali ne i bijele od snijega.
-
Dugotrajna toplina i pomjerenje granica zime
Iskustvo pokazuje, napominje Sladić, da kada se jednom uspostavi duži topli period, teško ga je prekinuti. Slični obrasci viđeni su i prethodnih godina, kada je prvi snijeg u nizinskim predjelima stigao tek krajem decembra, pa čak i početkom januara.
Ove godine, prema njegovim riječima, postoji velika vjerovatnoća da će se rok prve pojave snijega ponovo pomjeriti. Razlozi nisu samo lokalni, već globalni – dugotrajni toplotni talasi, poremećaji u cirkulaciji zraka i efekti klimatskih promjena koji postaju sve izraženiji i u ovom dijelu Evrope.
Za sada, jedino što možemo očekivati su promjenjivi dani – topli, s povremenom kišom, maglom i oblacima koji više skrivaju jesen nego što najavljuju zimu.
